Srpski bankarski sektor ostvario je ukupno 85,6 milijuna eura dobiti prije oporezivanja u prvoj polovici godine, 43,7% manje u usporedbi s istim lanjskim razdobljem. Od 33 banka 20 je ostvarilo dobit, a ostale su zabilježile gubitak. Ukupna dobit 20 banaka iznosi 177,4 milijuna, a gubitak preostalih 90,9 milijuna eura.

Na prvome mjestu po zaradi i dalje je Intesa s plusom od 42,4 milijuna eura, a slijede Raiffeisen sa 29,4 i UniCredit sa 22,5 milijuna eura. Komercijalna banka zauzima četvrto mjesto sa 19,9, a AIK banka peto sa 17,3 milijuna eura dobiti. Gledano prema gubicima, neslavno vodeće mjesto pripada Razvojnoj banci Vojvodine s minusom od 59,7 milijuna, a slijede Alpha sa 9,5 milijuna, Vojvođanska banka sa 5,1 te Piraeus sa 4,3 i OTP sa 3,4 milijuna eura minusa. Ukupna aktiva na kraju lipnja iznosila je 24 mlrd. eura i predstavlja povećanje od 926 milijuna eura. Intesa je i tu vodeća s aktivom od 3,5 milijardi eura, odnosno 14,4 posto ukupne aktive. Inače, središnja je banka zbog velikih oscilacija tečaja dinara prema euru započela istragu o trgovanju devizama na međubankarskom tržištu, jer se sumnja da su “skokovi” umjetno izazvani. Zatražili su podatke od više banaka kako bi doznali što je izazvalo visoku potražnju za devizama, odnosno za koga su kupovale eure, što je dovelo do naglog pada vrijednosti dinara. Od početka godine dinar je oslabio 13,1 posto iako je NBS u obrani njegove vrijednosti dosad intervenirao sa 1,3 milijarde eura.

Razotkrivanje

Vlada prikrivala javni dug
U parlamentarnoj raspravi o rebalansu ovogodišnjeg proračuna otkriveno je kako je prethodna vlada krivotvorila podatke o visini javnog duga na kraju 2011. prikazujući kako je iznosio 45,1%, a revizorska je inspekcija utvrdila da je bio 49,6% BDP. M. Bisić, savjetnica u Ministarstvu financija, izjavila je kako su podaci državnih financija bili prikrivani u posljednjih sedam godina.