Prošli petak bio je najgori dan za europske banke u posljednjih devet mjeseci. Dionice europskih kreditora potonule su nakon rasprodaje američkih banaka na koje se prelijeva sve veća nervoza zbog skoka cijene novca, piše Reuters.

Paniku je pokrenula američka banka Silicon Valley, jedan od glavnih kreditora tamošnjeg tehnološkog sektora, koja je nakon gubitka 1,8 milijardi dolara od prodaje paketa obveznica kako bi mogla isplatiti štediše bila prisiljena prikupljati svježi kapital od ulagača.

Kap koja prelijeva čašu

Paneuropski indeks Stoxx pao je više četiri posto i gotovo dosegnuo najveći pad od početka lipnja. Pritom su dionice većina velikih banaka na izgubile na vrijednosti, uključujući HSBC za 4,5 posto te Deutsche Bank s čak 7,9 posto pada. Dionica Unicredita, vlasnika Zagrebačke banke, u petak je u rano poslijepodne bila u minusu 2,9 posto, a Intese Sanpaolo, u čijem sastavu posluje Privredna banka Zagreb, 2,2 posto. Reuters prenosi izjavu glavnog analitičara Markets.coma Neila Wilsona koji je rekao da bi ta epizoda mogla biti kap koja je prelila čašu za banke na krilima rasta zabrinutosti oko rasta kamatnih stopa i krhke ekonomije SAD-a. Međutim, mnogi analitičari zasad ne vide prijetnju globalnom bankarskom sustavu iako se primjećuju negativni utjecaji viših stopa na zajmodavce.

”Problem je poluga u sustavu. Monetarna politika bila je previše ekspanzivna predugo vremena”, smatra investicijski direktor u Abrdnu James Athey. Nakon što su Federalne rezerve u borbi s inflacijom podignule američke kamatne stope za 450 baznih bodova, a Europska središnja banka za 300 bodova, globalni troškovi zaduživanja porasli su najbržim tempom u nekoliko desetljeća. Jednako kao u SAD-u, kamatne stope porasle su na Novom Zelandu, slijedi Kanada s 425 baznih bodova, Ujedinjeno Kraljevstvo s 390 bodova te Australija s 350 bodova. Također, jednakim tempom kao eurozona, cijenu novca povisila je Švedska za 300 bodova, s 275 bodova slijedi Norveška, dok je Švicarska središnja banka stopu podignula za 175 bodova. Unatoč inflaciji, Japan zasad odolijeva zatezanju monetarne politike, ključna stopa iznosi -0,1 posto, no očekuje se da bi (ostane li inflacija visoka) novo vodstvo japanske središnje banke polako zaokretati politiku.

Pad cijene obveznica

Posljednje brojke o inflaciji u SAD-u i Europi ne pružaju puno utjehe da bi središnje banke uskoro mogle usporiti tempo zatezanja. Kriza s američkim Silicon Valley bankom ilustrira ranjivost banaka, među kojima su mnoge spašavane milijardama poreznih obveznika prije desetak godina nakon globalne financijske krize.

Skok kamatnih stopa odrazio se na cijenu obveznica (čije je kretanje obrnuto proporcionalno od kamatne stope), uključujući i cijenu državnih obveznica u koje ulažu banke velik dio svojih portfelja. Analitičar Goodbodya John Cronin ističe da su ulagači zabrinuti zbog pada vrijednosti ulaganja banaka, posebno kako bi to moglo pogoditi njihov kapital