Američki predsjednik George Bush predstavio je proračun vrijedan više od tri tisuće milijarde dolara za fiskalnu 2009. godinu koja počinje 1. listopada tekuće godine. Reuters prenosi kako će se proračunski deficit u sljedećoj godini povećati na 400 milijardi dolara u odnosu na 163 milijarde dolara koliko je iznosio u 2007., a što je 2,8 posto američkog BDP-a. Brojka od 400 milijardi dolara deficita opasno se približila najvećem deficitu do sada. Naime, iako je 2004. deficit bio nominalo manji od te brojke, u stvarnosti (zbog veće vrijednosti dolara) on je iznosio oko 413 milijardi dolara. S obzirom na smjernice vanjske politike, za financiranje Pentagona zatraženo je dodatnih 515 milijardi dolara, ali i još 70 milijardi dolara za financiranje ratovanja u Afganistanu i Iraku, što bi trebao odobriti Kongres koji ima demokratsku većinu. Osim toga mjesto u vojnom proračunu zauzima i modernizacija vojske u iznosu od 183,8 milijardi dolara kao i povećanje broja vojnika, točnije kopnenih i pomorskih snaga u iznosu od 20,5 milijardi dolara.

Imigracija
Zbog velikog imigracijskog priljeva od čak 12 milijuna ljudi godišnje Bijela kuća zatražit će i povećanje sredstava kako bi poboljšala kontrolu na granicama. Ministarstvu unutarnjih poslova potrebno je 215 milijardi dolara, i to 775 milijuna za izgradnju novih zaštitnih ograda na granicama i 440 milijuna dolara za zapošljavanje i obuku graničnih patrola te oko tri milijarde dolara za dodatne aktivnosti. Međutim, Kongres, u kojem Demokratska stranka ima većinu, već je za fiskalnu 2008. godinu odbio dati Bushu 190 milijardi dolara za rat u Iraku, odobrivši mu 70 milijardi dolara uz opasku da će mu dati više ako to bude zahtijevala situacija na terenu. Iako američka ekonomija koja se nalazi na rubu recesije već treću godinu bilježi opadanje ekonomskog rasta, a 2007. godina bilježi najslabije rezultate, Bush predviđa da će rast u 2008. iznositi 2,7 posto te da je cilj postizanja suficita za 2012. godinu još moguć. Predsjedajući senatskog Odbora za proračun Kent Conrad izjavio je kako će Bush biti zapamćen kao fiskalno najneodgovorniji u povijesti i dodaje kako je takav budžet izravan napad na srednju klasu. Naime, u pokušaju da odgovori na kritike, pa čak i one sve glasnije iz republikanske stranke, Bijela kuća planira uštedjeti oko 208 milijardi dolara na programima zdravstvene zaštite u sljedećih pet godina, ali i zamrznut će većinu programa koji se ne tiču obrane. Kako bi se othrvali ekonomskoj recesiji koja polako, ali sigurno kuca na vrata američkih građana, a koja je počela biti bjelodana najprije s krizom drugorazrednih hipotekarnih kredita, Bijela kuća je ponudila paket mjera kojima će pomoći zaduženim građanima da lakše prebrode najgoru propast tog tržišta u posljednjih 26 godina i zadrže domove. Prijedlog Georgea Busha da pomogne milijunu zajmoprimaca da izbjegnu gubitak prava pomoću neoporezivih obveznica je propao pošto savezne države ne žele riskirati više od privatnih zajmodavaca.

Krah Busheva plana
Više od 50 posto najmoprimaca odbile su državne agencije jer su njihove nekretnine i previše izgubile na vrijednosti ili su pak akumulirali previše duga. Za razliku od privatnih najmodavaca, državne agencije su po zakonu obvezne tražiti dokumentaciju o iznosu prihoda i ne mogu pružiti prilagodljivu kamatu. Na taj je način došlo do kolapsa jer su privatni najmodavci bili otvoreniji prema onima sa slabijim prihodom. Sada država dopušta prodaju takve vrste dugovanja u zamjenu za obveznice samo u slučaju kad najmoprimci kupuju novi dom. Prema predviđanjima washingtonske udruge hipotekarnih bankara, hipoteke su pale za 14 posto u 2007. godini, a predviđa se da će taj pad iznositi 34 posto u 2007. godini te da će dosegnuti 1,55 tisuća milijardi dolara.

Manji povrat obveznica

Iako su obveznice američkog ministarstva financija 30 godina bile otporne na gotovo sve nestabilnosti i mjere, u prošlom mjesecu su zabilježile najmanji povrat od početka njihova izdavanja 1977. godine. Investitori koji su kupili dugoročne obveznice po najnižoj vrijednosti izgubit će 5,4 posto ako se predviđanja obistine. Problem dugoročnih obveznica osim što im je povrat smanjila Busheva inicijativa za suzbijanje krize drugorazrednih hipotekarnih kredita jest što nisu zaštićene od inflacije. Nakon što se uračuna i inflacija, povrat po obveznici bit će manji od dva posto.