U Hrvatskoj nema informirane rasprave o ekonomskoj politici, svi bi spašavali radna mjesta i smišljaju mjere, ali nitko ne objašnjava tko bi trebao stvarati rast i radna mjesta. Zaključak je to najnovije UniCreditove analize u kojoj se za ovu godinu i dalje prognozira pad BDP-a od jedan posto, ali i rast budžetskog deficita zbog “anemičnog” punjenja proračuna te nepoznatog udara na proračun koji tek slijedi od brodogradnje i obećanja danih poljoprivrednicima.

Defanzivan ton
“Najveću poteškoću u Hrvatskoj danas predstavlja izostanak informirane rasprave o ekonomskoj politici u političkim krugovima”, smatra Goran Šaravanja, glavni ekonomist Zagrebačke banke koja je dio talijanske UniCredit grupe. On drži da je “ton rasprave prilično defenzivan: svi bi spašavali radna mjesta i smišljaju ‘antirecesijske mjere’, ali se ni od koga ne traži da objasni tko će i kako generirati gospodarski rast koji nam je prijeko potreban za stvaranje novih radnih mjesta. Za sada nema dovoljno rasprava o tome kako omogućiti privatnom sektoru da postane motor razvoja Hrvatske“, kaže. Za razliku od BDP-a čiju prognozu ne mijenja, Šaravanja smatra da se procjena budžetskog deficita treba mijenjati naviše i to na 4,9 posto BDP-a. Razlozi za to su podaci za prva dva ovogodišnja mjeseca “koji govore o anemičnom punjenju državnog proračuna i istodobnom povećanju njegove rashodne strane”, odnosno zasad nepoznatom troškovnom udaru na proračun radi privatizacije brodogradnje te obećanja poljoprivrednicima da će im se isplatiti zaostali poticaji iz prošle i pretprošle godine.

Slaba domaća potražnja
Objavljeni makroekonomski podaci za prva tri mjeseca u skladu su s očekivanjima, a domaća potražnja i dalje je slaba. “Premda je industrijska proizvodnja rasla tijekom ove godine tempo oporavka je slab pa se još uvijek ne može sa sigurnošću govoriti o održivom oporavku”, smatra glavni ekonomist Zagrebačke banke. Trgovina na malo u siječnju je pala za 9,3 posto (godišnja razina), krediti stanovništvu i dalje su u padu, kao i građevinska aktivnost. Prognoza inflacije smanjena je na 1,5 posto zbog slabe domaće potražnje i stabilnog tečaja. Podaci o uvozu i izvozu upućuju na smanjenje računa tekućeg računa platne bilance na 4,4 posto BDP-a u ovoj godini zahvaljujući smanjenju deficita robne razmjene za 200 milijuna eura u siječnju i veljači. U idućih godinu dana Šaravanja ne očekuje promjenu kreditnog rejtinga zbog fiskalnog deficita i vanjskog duga većeg od 100 posto BDP-a.