EN DE

Projekti koji mijenjaju lice gradova i navike stanovnika

Autor: Ivan Pandžić
04. kolovoz 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Komercijalni objekti poput poslovnih tornjeva i trgovačkih centara postaju simboli gradova i ponekad na neki način zamjenjuju klasične građevne simbole

Izgradnja komercijalnih objekata poput trgovačkih centara, poslovih tornjeva, hotela i apartmanskih naselja zauvijek mijenja lice, ali i organizaciju života u mjestima koja su privukla investitore za ulaganja. Od hrvatske samostalnosti velike investicije su zbog uništavanja obale, prenapučenosti i prometnih problema koje sa sobom nose uglavnom prikazivane u negativnom svjetlu, a svi investitori su prozvani kako im je profit važniji od zaštite okoliša i poštovanja lokalnih uvjeta.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Istina je i da su i neki investitori sa svojim objektima zaista poslužili kao nepožljan primjer urbanističke arhitektonske prakse, te da se slučajevi kršenja svih pravila i procedura još pojavljuju. No, posljednjih godina se situacija ipak mijenja iako urbanisti i arhitekti često upozoravaju na stihijsku gradnju i preveliko izlaženje u susret investitorima u njihovim projektima koji sve više idu u širinu i visinu. S druge strane, donošenje urbanističkih planova, pravila koja propisuju raspisivanje javnih natječaja za izgled objekata prije početka gradnje i samo tržište koje zahtijeva sve veću kvalitetu, dovelo je da se u oblikovanju i organizaciji komercijalnih objekata ukuljučuje struka. Ako zbog ničeg drugog, onda da se uspije postići velika popunjenost objekata i kroz njihov reprezentativni izgled i unutarnju organizaciju. Objekti poput poslovnih tronjeva i trgovačkih centara postaju simoboli gradova i ponekad zamjenjuju klasične građevne simbole poput crkava i katedrala. Rasprava o tome je li to dobro uvijek bi završila s jakim argumentima obje strane. Bez ulaženja u tu raspravu, prezentirat ćemo deset projekata koji će u budućnosti zasigurno izmijeniti slike mjesta u kojima se nalaze. Rokovi u kojima bi trebali biti dovršeni protežu se od sljedeće, pa do sljedećih četiri-pet godina. Neke smo izabrali zbog zanimljivih arhitektonskih rješenja, a neka zbog značaja koji će donijeti mjestima. Prije pet ili šest godina isti ovakav izbor dao bi zasigurno tisuće četvornih metara manje, a vrijednosti investicija ne bi prešla ni četvrtninu današnjih. Procjene pokazuju kako će komercijalni objekti u budućnosti biti sve neobičniji kako bi se istaknuli u jakoj konkurenciji, kombinirat će različite sadržaje umjesto ograničavanja striktno na jednu namjenu, a velična će biti i te kako bitna.

Izgradnja komercijalnih objekata poput trgovačkih centara, poslovih tornjeva, hotela i apartmanskih naselja zauvijek mijenja lice, ali i organizaciju života u mjestima koja su privukla investitore za ulaganja. Od hrvatske samostalnosti velike investicije su zbog uništavanja obale, prenapučenosti i prometnih problema koje sa sobom nose uglavnom prikazivane u negativnom svjetlu, a svi investitori su prozvani kako im je profit važniji od zaštite okoliša i poštovanja lokalnih uvjeta.

Istina je i da su i neki investitori sa svojim objektima zaista poslužili kao nepožljan primjer urbanističke arhitektonske prakse, te da se slučajevi kršenja svih pravila i procedura još pojavljuju. No, posljednjih godina se situacija ipak mijenja iako urbanisti i arhitekti često upozoravaju na stihijsku gradnju i preveliko izlaženje u susret investitorima u njihovim projektima koji sve više idu u širinu i visinu. S druge strane, donošenje urbanističkih planova, pravila koja propisuju raspisivanje javnih natječaja za izgled objekata prije početka gradnje i samo tržište koje zahtijeva sve veću kvalitetu, dovelo je da se u oblikovanju i organizaciji komercijalnih objekata ukuljučuje struka. Ako zbog ničeg drugog, onda da se uspije postići velika popunjenost objekata i kroz njihov reprezentativni izgled i unutarnju organizaciju. Objekti poput poslovnih tronjeva i trgovačkih centara postaju simoboli gradova i ponekad zamjenjuju klasične građevne simbole poput crkava i katedrala. Rasprava o tome je li to dobro uvijek bi završila s jakim argumentima obje strane. Bez ulaženja u tu raspravu, prezentirat ćemo deset projekata koji će u budućnosti zasigurno izmijeniti slike mjesta u kojima se nalaze. Rokovi u kojima bi trebali biti dovršeni protežu se od sljedeće, pa do sljedećih četiri-pet godina. Neke smo izabrali zbog zanimljivih arhitektonskih rješenja, a neka zbog značaja koji će donijeti mjestima. Prije pet ili šest godina isti ovakav izbor dao bi zasigurno tisuće četvornih metara manje, a vrijednosti investicija ne bi prešla ni četvrtninu današnjih. Procjene pokazuju kako će komercijalni objekti u budućnosti biti sve neobičniji kako bi se istaknuli u jakoj konkurenciji, kombinirat će različite sadržaje umjesto ograničavanja striktno na jednu namjenu, a velična će biti i te kako bitna.

Velika konkurencija
U Zagrebu je konkurencija definitivno najjača jer još ne posustaju planovi investitora za izgradnju tornjeva i trgovačkih centara, pogotovo što su posljednjim izmjenama GUP-a povećane dozvoljene visine i određena područja za izgradnju visokih građevina. Samo uz tri prometne žile kucavice planirano je 20-ak tornjeva uglavnom poslovne, hotelske i manjim djelom stambene namjene. Najveći projekt u čitavoj Hrvatskoj ipak se nalazi između Zagreba i Zaprešća, a odnosi se na izgradnju trgovačkog centra koji se naziva West End ili Shopping city. Austrijski Red Serve krenuo je u projekt vrijedan čak pet milijardi kuna koji će se prostirati na impresivnih milijun četvornih metara. Ukupno će se u fazama izgraditi 490 tisuća četvornih metara, od kojih će najveći dio otpadati na trgovačke sadržaje, ali tu će biti i uredi, ugostiteljstvo, hoteli, zabavni centri, sportski sadržaji i slično. Prva faza bi trebala biti gotova sljedeće godine, a zatim će se graditi još tri godine. West End je svojom veličinom potukao i trgovački centar mađarskog Trigranita koji će se nalaziti uz buduću Arenu Zagreb. Imat će 62 tisuće četvornih metara za najam, također većinom za trgovinu, ali i kina, ugostiteljstvo i sve ostalo što je potrebno da bi se kupci pokušali privući na cjelodnevni boravak u trgovačkom centru. Investicija mađarskog developera procjenjuje se na 250 milijuna eura i u sljedećoj fazi gradit će se i poslovni tornjevi. Oba trgovačka centra su specifična jer sa sobom vuku velika ulaganja u komunalnu infrastrukturu lokalne uprave koja se mora napraviti zbog milijuna eura komunalnih davanja koja su im uplatitili investitori. Promet uz djelove grada u kojima se grade neće više nikada biti isti, napravit će se novi rotori, ceste i sva komunalna infrastruktura koja sa sobom vuče nove investicije. Sličnu promjenu će donijeti i izgradnja trgovačkog centra, poslovnih tornjeva i najvećeg hrvatskog logističkog centra na jugoistoku grada, u dijelu kroz koji će uskoro prolaziti autocesta Zagreb – Sisak. U Buzinskim Krčima, uz već zapušteni ranžirni kolodvor, Immorent i Hidrocommerce trebaju graditi trgovačke i uredske prostore, dok će država sudjelovati u izgradnji novog logističkog centra koji je ocijenjen važnim za razvoj Hrvatske.

Vjerojatno najimpresivniji zagrebački projekt je izgradnja 19 nebodera uza Savu koji će biti jedna od prekretnica približavanju grada rijeci uz investicije od 400-tinjak milijuna eura. Zasad su poznata četiri investitora, a najdalje je u proceduri otišao norveški Verdispar koji će graditi pet nebodera. Dok su ti neboderi još barem pola do godinu dana od “zabijanja prve lopate”, Zagrebmontaža i Dalekovod u Zagrebu si grade novo sjedište, 30-katne blizance Sky Office u obliku leptira. Investicija od 75 milijuna eura trebala bi biti završena krajem polovice sljedeće godine. Split je drugi grad koji ima ambiciozne planove za novu izgradnju komercijalnih nekretnina. Zbog rokova za svjetsko prvenstvo, prva će biti gotova dvorana u Lori. Manje je poznato da će od ukupne investicije od 147 milijuna eura, IGH, Konstruktor i Dalekovod izgraditi dvostruko više komercijalnih kvadrata nego što će imati sportskih sadržaja zbog kojih se krenulo u investiciju. “Samo” 31 tisuća četvornih metara otpast će na sport, a 63 tisuće na urede, trgovačke, hotelske i zabavne sadržaje. Split će pretvaranjem luke i vojnog objekta u sportsko komercijalni centar dobiti novi centar i društvenog života. Ambiciozni su splitski planovi i za preseljenje kolodvora u predgrađe Kopilicu kojim se oslobađa prostor za izgradnju 400 milijuna eura vrijednih sadržaja koji ukuljučuju sve segmente – od kulture do turističko trgovačkih sadržaja. I uz nove kolodvore na Kopilici predviđa se slična mješovita namjena po uzoru na europske gradove koji su svoje kolodvore iskombinirali s trgovačkim centrima, hotelima, uredima i stanovima. Upravo premještanje nekadašnjih mastodontskih infrastrukturnih građevina iz centara gradova pruža apsolutno najveći potencijal za ulaganje u komercijalne, mješovite sadržaje. Vrijednosti zemljišta u napuštenim industrijskim i infrastrukturnim objektima u gradvoima mjeri se milijardama kuna upravo zbog njihove izvrsne lokacije koje su redom u centru ili njegovoj blizini. Što se tiče izgradnje hotela, resorta i golf-igrališta na obali, daleko je više najava nego realizacije. Nesrazmjer između želja i problema koji donosi nesređeno stanje i nepostojanje urbanističkih planova najveći je u područjima na Jadranu. Ipak, jedan od posebnijih novih hotela koji će biti sigurno završen je Maistrin hotel Lone kod Rovinja.

Novi hoteli
Zbog svog izgleda i sadržaja postao je prvi hotel koji je uključen u snažni brend Design Hotels AG. Investicijom od 40 milijuna eura osigurat će se 241 visokoluksuzna soba. Poseban je i Trigranitov projekt za Čiovo koji uz ulaganje od 80 milijuna eura predviđa visokluksuzno apartmansko naselje. Iako apartmanizacija ima negativan prizvuk u Hrvatskoj, na devet hektara se zaista planira izgraditi mali grad sa 108 luksuznih apartmana i hotelom sa 120 soba kategorizacije pet zvjezdica. U Slavoniji sve veća Meka za investitore postaje Osijek. Taj grad zacijelo će se najbrže razvijati i biti motor za čitavu sada potpuno zapostavljenu slavonsko-baranjsku regiju. U Osijeku će se nakon izgradnje prvih poslovnih tornjeva i trgovačkih centara uskoro početi graditi i prvi trgovački centar tzv. treće generacije investitora GTC. Osječki Avenue Mall držat će se recepta prokušanog u Zagrebu – u jednoj zgradi za 60 milijuna eura treba sagraditi trgovine, kina, urede i restorane. Dolaskom centara treće generacije, diže se letvica i za ostale investitore koji će tek otkriti Osijek. Slična stvar se događa i u Šibeniku koji će također dobiti trgovački centar tog tipa, Zagreb Montaža na čelu sa Šibenčaninom Vladom Čovićem ulaže 50 milijuna eura u proširenje i unapređenje svog centra Dalmare.




Autor: Ivan Pandžić
04. kolovoz 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentari (2)
Pogledajte sve

članak je vrlo informativan, ali neke teme bi bile zanimljive za naglasiti, a osnovna je da mi urbanizma de-fakto nemamo.

ono što se spominje, organizacija i kvaliteta življenja predmet je urbanističkog planiranja, a mi umjesto toga imamo tzv. točkastu urbanizaciju, što je eufemizam za nepostojanje urbanizma.

“točka” obuhvaća samo građevnu česticu i njenu neposrednu okolicu, ostali elementi se samu generički napominju. drugim riječima “stihija” je izravan rezultat postojećeg pravnog sustava, a sustav je itekako planski, jer se njime omogućava krčmljenje komada po komada zemlje i mutne radnje na svakom koraku.

investitori tu uopće nisu krivi, oni se i trebaju brinuti samo za svoju česticu, a za ukupnu sliku bi se trebala brinuti mjesna i državna uprava, a oni to sustavom izbjegavaju.

šlag na tortu su arhitekti zgrada koji se guraju u urbaniste i mnogi sami sebe proglašavaju stručnjacima za sve, pa su istisnuli onu šačicu pravih urbanista, koja je sve manja.

i u državnom savjetu za prostorno uređenje su se ugurali neznalice urbanizma a vrh ledenog brijega je “rodijak” jerko rošin, čija nakazna nasilja u prostoru sve više nagrđuju ionako krajnje devastirani jug.

promašenih investicija koliko ti srce hoće..

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close