Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku potvrđuju nepovoljna kretanja industrijske proizvodnje. Nakon srpanjskog mjesečnog pada za tri posto (prilagođeno za sezonu i kalendarske dane) i u kolovozu je obujam proizvodnje pao, i to za 2,2 posto.

Na godišnjoj razini, u usporedbi s lanjskim kolovozom, pad je i nešto veći, 2,4 posto, a kumulativno gledano, u prvih osam mjeseci ove godine međugodišnji pad industrije iznosi jedan posto.

U odnosu na srpanj, u kolovozu je najviše, 11,2 posto, pala proizvodnja kapitalnih proizvoda, a od pet glavnih industrijskih grupacija rast je zabilježen kod netrajnih netrajnih proizvoda za široku potrošnju (0,9%) i energije (0,5%).

U prerađivačkoj industriji, koja čini više od četiri petine ukupne, obujam je na mjesečnoj razini pao 3,1 posto, u odnosu na lanjski kolovoz 2,4, a u prvih osam mjeseci 1,1 posto.

Promatrano po djelatnostima prerađivačkog sektora, kolovoška proizvodnja u odnosu na isti mjesec prošle godine u šest odjeljaka bilježi dvoznamenkast pad – od proizvodnje odjeće, tekstila, kože i namještaja do prerade drva i dijelova za autoindustriju. S druge strane, dvoznamenkast godišnji porast obujma proizvodnje u kolovozu je ostvaren u brodogradnji kojoj su svojstvene velike oscilacije, te u proizvodnji kemikalij, duhana i farmaceutskoj industriji.

U prehrambenoj industriji kao najvećem odjeljku prerađivačkog sektora obujam proizvodnje je manji za blizu pet posto i u usporedbi s lanjskim kolovozom i s prvih devet mjeseci 2022.

U razdoblju od početka godine do kraja kolovoza međugodišnjim padom prednjačili su proizvodnja tekstila (-27%), naftnih derivata (-19%) i namještaja (-17%), kao i prerada drva (-16%), proizvodnja računala i elektroničkih proizvoda (-13%), proizvoda od papira (-12%) i kemikalija (-10%).

Istodobno, rastom u odnosu na prvih osam mjeseci 2022. najviše se ističu farmaceutska industirja (23%), proizvodnja električne opreme (20%) i brodogradnja (24%). Proizvodna aktivnost za solidnih je 7 odnosno 7,7 posto u odnosu na prvih osam mjeseci 2022. porasla i kod strojeva i uređaja te dijelova za autoindustriju.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Imajući u vidu 14-postotni udjel koji u strukturi industrijske proizvodnje ima kategorija Opskrbe električnom energijom, plinom i parom, s međugodišnjim rastom proizvodnje od 0,3 posto i ona je djelovala ublažavajuže na ukupan ovogodišnji pad proizvodne aktivnosti. To se u prvom redu pripisuje porastu proizvodnje električne energije iz hidroelektrana (povoljna hidrologija) ali i većoj proizvodnji iz drugih obnovljivih izvora energije.

Sve u svemu, ovogodišnji pokazatelji upućuju na to da više od pada cijena energije na svjetskim tržištima i poboljšanja situacije s opskrbnim lancima na domaću proizvodnju utječe okruženje industrijske recesije odnosno općenito slabljenje potražnje za robama.

Usporedno s padom ukupne proizvodnje za jedan posto u prvih osam mjeseci te za 2,4 posto godišnje samo u kolovozu, broj zaposlenih u domaćoj industriji prošli je mjesec bio dva posto manji nego prije godinu dana.