Nakon što je Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta dao zeleno svjetlo za izmjene direktiva, zakonska zabrana programiranog kvarenja uređaja, frustrirajuće prakse da se elektronika pokvari taman po isteku jamstvenog roka, koja kompanijama donese milijarde eura godišnje na štetu kupaca, mogla bi zaživjeti za godinu do dvije.

Praksa koja traje desetljećima

“Izvješće sad ide na plenarnu sjednicu u travnju, vjerujem da će biti usvojeno. Nakon toga kreće trijalog između EP-a, Vijeća i EK koji će trajati nekoliko mjeseci vezano za rokove. Znam da je frustrirajuće, međutim, tako se daje dovoljno vremena svima kojih se zakon tiče da se stignu pripremiti na promjene i nastave normalno poslovati”, kazala je eurozastupnica (SDP) Biljana Borzan novinarima u Bruxellesu. “Voljela bih da ide brže, ali ako gledamo da se radi o praksi koja traje desetljećima, preživjet ćemo još neko vrijeme”, dodaje ne skrivajući zadovoljstvo projektom koji je gurala godinama. Priznaje da je na trenutke sumnjala u uspjeh s obzirom na različite stavove zemalja, ali i aktivnost lobista jer praksa programiranih kvarova kompanijama, procjene su, donese godišnje oko 3,5 milijarde eura prihoda u EU.

“Proizvođači tvrde da moraju proizvoditi novo jer im kupci stalno traže novo. Mogu to shvatiti za mobitele, ali da svako malo žele novu perilicu koja je ugrađena u kuhinji i ne vidi se? Tako štitimo okoliš od bacanja ogromne količine otpada. Umjesto bacanja, investiranjem u opciju popravaka stvara se oko 300 novih radnih mjesta, što je važno u vremenima krize”, napominje Borzan.

Istraživanja održavaju da 94,1% građana smatra kako bi uređaji trebali trajati duže, a gotovo isto toliko ih smatra da kućanski aparati danas traju kraće nego prije 20 godina. Više od 60% smatra kako se uređaji proizvode s ugrađenim kvarom kako bi trajali kraće.

Serija zabrana

Revizijom direktive o pravima potrošača te one o nepoštenoj poslovnoj praksi EU bi u skoroj budućnosti kompanijama trebala zabraniti ‘ugrađene’ kvarove. Konkretno, zabranu ugrađivanja komponente koja ograničava trajanje uređaja i svih praksi koje mogu do toga voditi. Zabranila bi se prodaja dobara za koje je dokazano da imaju ugrađeni kvar, a koji nije uklonjen u razumnom roku, kao i onih koje se ne može popraviti i to bez informiranja potrošača. Crveni karton dobili bi proizvodi koji traže zamjenu potrošnih dijelova ranije nego je nužno (primjerice toneri), te oni kojima proizvođači ograničavaju funkcionalnost ako se koriste zamjenski dijelovi mimo originalnog proizvođača.

Dolazi i kraj praksi pojedinih kompanija da nude lošije uvjete ili skraćuju trajanje garancije za isti proizvod u različitim državama EU, kao i da oglašavaju lažne tvrdnje o životnom vijeku ako to nije dokazivo. Ubuduće se morati potrošače informirati o nedostatku rezervnih dijelova ili da će trgovac ili proizvođač odbiti popravljati uređaj ako ga je ranije netko drugi popravljao.

Borzan ističe da su promjenama “izuzetno nezadovoljni” u industriji.

“Ali, nije nam u interesu uništiti industriju jer su nam to radna mjesta, ali tražimo da participira u promjenama jer je ovo što imamo neodrživo. S ovim zakonom moramo vratiti sat unatrag, ponašati se kao prije. Uložite u mrežu servisa i rezervnih dijelova i tako kompenzirajte gubitke”, poručuje kompanijama. Premda je Odbor podržao izmjene, postoji prostor da se finalni izgled direktiva ‘razvodni’ na plenarnoj sjednici iako postoji dogovor europskih klubova da se neće podnositi plenarni amandmani baš da se takav scenarij izbjegne.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost