PROF. dr. sc. Marijana Ivanov, profesorica na Katedri za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, za RTL Danas je komentirala moguće posljedice rata u Iranu na gospodarstvo.

HNB u najcrnjem scenariju predviđa inflaciju od sedam posto. Može li ići toliko daleko?

Uvijek ima više scenarija, ovo je najcrnji. Ali postoji temeljni scenarij i onaj gori. 

Mi smo onaj srednji HNB-ov scenarij stigli s 4,8 posto?

Jesmo. Inflacija je uvijek igra brojki. Prije nego što je počeo rat u Iranu i prije nego što smo imali novu energetsku krizu, Hrvatska je startala s višom stopom inflacije nego ostale članice Europske unije.

Dobrim dijelom vučemo probleme rasta cijena prije nego što je ovaj rat krenuo, a oo što je zapravo stanje s energentima djelovalo i ubrzalo inflaciju su cijene energije. U najcrnjem scenariju možemo pretpostaviti da će cijene hrane rasti po ekstremno visokim stopama, a svi trošimo veliki dio svog dohotka na hranu. 

Prenošenje cijene goriva i umjetnog gnojiva na cijene hrane je nešto što bio najgori scenarij. 

Može li doći do tih sedam posto?

To je izgledno moguće. Još ne znamo koliko šok rasta cijena nafte i goriva može biti veći. Nama se dogodio šok koji, kad uzmete i pad vrijednosti novca od 2022. do danas, u stvarnosti realno manji. Nije se dogodio šok rasta cijena plina kao tada. 

Jeste bili u kupovini, vidi li se taj rast cijena?

Zasad osim goriva, koje ima višu cijenu, ali zahvaljujući mjerama Vlade to je manji rast nego što bi bio po tržišnim uvjetima, to se vidi. Ostale cijene su sad pod utjecajem visoke potražnje za Uskrs, uskoro dolaze turisti – trebamo nabaviti puno robe za sve te ljude koji dolaze u Hrvatsku. 

Ta nova roba koja će dolaziti ukalkulirat će veće cijene energenata i ona po definiciji mora biti skuplja. Onaj tko je dan ili će ovih dana ići na tržnicu, vidi da su cijene zaista jako visoke, čak i više nego što su bile prošli tjedan. 

Biztech konferencija

Collective kao odgovor na neizvjesnost: Taleb u Zadru na QED 2026!

promo

Triglav osiguranje u 2025. ostvarilo stabilno poslovanje, značajan rast premije iznad tržišnog rasta te nastavlja s digitalnim inovacijama

Vlada se uvijek hvali gospodarskim rastom. Koji je tu scenarij najrealniji? Hoće li stati, početi padati?

Naš rast BDP-a u realnim terminima će sigurno biti slabiji nego što su bile projekcije, no naša stopa rasta je puno viša nego u drugim članicama eurozone i od prosjeka. Zahvaljujući tome ne očekujem pad BDP-a ni recesiju, potražnja je i dalje snažna. 

Ljudi su se navikli živjeti s visokim cijenama. Sad je inflacija 4,8 posto, prošli mjesec je bila 3,8 posto. To je sad puno više, ali već i ona inflacija od 3,8 je bila visoka. Za sada nema naznaka da bi došlo do pada potražnje. 

Kažete – recesija ne, možda stagflacija? Što je to uopće? 

To je izvjestan scenarij za prosjek europodručja i velike industrijske ekonomije tog područja poput Njemačke. Industrija troši jako puno energije, zahtjeva i prijevoz sve te robe. Što su zemlje razvijenije i energetski intenzivne zbog industrijskog razvoja, tu postojeće okolnosti idu za tim da će im troškovno to postati takvo opterećenje da im se troškovno neće isplatiti. 

Kupci neće moći platiti te cijene. Osim toga oni su već dosta posljednjih godina smanjivali potražnju i potrošnju, ljudi su brinuli zbog otpuštanja koja bi se mogla u Njemačkoj i drugim članicama eurozone još intenzivirati sada. Naravno da se u tim uvjetima može pojaviti stagflacija, pojam koji se koristi kada govorimo o istodobnoj kombinaciji recesije (pada realnog BDP-a) i snažnijeg rasta inflacije. 

Ne predviđate za Hrvatsku ni recesiju ni stagflaciju?

Ne u ovom trenutku i još dogledno vrijeme. Koristimo puno EU fondova, investicije idu, isplate će biti, projekti su zakazani. Mala je šansa da se potražnja smanji.