HNB je ispunio prijetnju da će, nastavi li se žestok rast gotovinskih kredita, uvesti mjere kako bi ga ograničio: bankama je naredio da kreditnu sposobnost izračunavaju prema istoj metodologiji kao za stambene kredite, dosta strožoj nego dosad. Mjera se odnosi na kredite čiji je rok otplate dulji od pet godina. Usto, središnja je banka zatražila i da se u procjene kapitalnih zahtjeva uključe potencijalni gubici po gotovinskim kreditima, ali i osiguraju mehanizmi za povrat dijela menadžerskih bonusa u slučaju prekomjernih gubitaka po ovim plasmanima.

U Erste banci izračunali su da će, prema novim pravilima, klijent sa 6000 kuna plaće moći dobiti nenamjenski kunski kredit od najviše 150.000 kuna, umjesto dosadašnjih 225.000, i to na 10 godina otplate, uz fiksnu kamatnu stopu od 6,99%. To je čak 70.000 kuna manje maksimalnog zaduženja.

U Preporuci o postupanju pri odobravanju nestambenih kredita potrošačima, supervizor ističe da je analiza koju je proveo krajem 2018. i početkom 2019. pokazala da kreditne institucije u Hrvatskoj pri odobravanju gotovinskih nenamjenskih kredita primjenjuju blaže standarde utvrđivanja kreditne sposobnosti nego kod stambeno-potrošačkoga kreditiranja. – Banke u nekim slučajevima odobravaju skuplji, za potrošače nepovoljniji nenamjenski kredit čak i kada procijene da potrošač nije kreditno sposoban za stambeni kredit istog iznosa i ročnosti – otkrivaju u HNB-u.