U prvoj polovici 2008. porast ukupnih kreditnih plasmana u Hrvatskoj na godišnjoj razini smanjio se 11 posto, s tim da je usporavanje rasta još izraženije u ukupnoj aktivi banaka i depozitima, stoji u izvješću Raiffeisen Zentralbank Österreich (RZB) o bankarskom sektoru srednje i istočne Europe (CEE) za 2008. godinu.

Razlog tomu je, smatraju analitičari RZB-a, u razvoju događaja izravno povezanih s globalnom financijskom krizom i njezinim utjecajem na dostupnost te cijenu inozemnih izvora financiranja. “Povećani napori banaka u prikupljanju depozita domaćih klijenata jasno se odražavaju u porastu depozita stanovništva, što je jedina stavka koja bilježi znatniju stopu rasta u prvim mjesecima tekuće godine”, piše u izvješću. Realan rast BDP-a po stopi od 5,6 posto na godišnjoj razini kao i snažna dinamika domaćeg gospodarstva nisu pomogli rastu bankarskg sektora u 2007., ponajprije zbog ograničenja kreditnih plasmana od Hrvatske narodne banke. Unatoč godišnjem ograničenju rasta na razinu od 12 posto koje je HNB postavio bankama, ukupno kunsko kreditiranje naraslo je za 15 posto, a aktiva banaka na 125,4 posto BDP-a što predstavlja povećanje od 13 posto. Zbog toga se Hrvatska među CEE zemljama smjestila iza Slovenije, sa 80,7 posto omjera kredita prema BDP-u. Analitičari RZB-a procjenjuju da je “hrvatski bankarski sektor među onima s najvišom razinom koncentracije u CEE zemljama jer na pet najvećih banaka otpadaju tri četvrtine ukupne aktive banaka, a sa šestom bankom po veličini taj se udio penje za daljnjih 8,5 posto ukupne aktive”. Takva konkurencija i ograničenja HNB-a smanjili su profitabilnost banaka. Ipak, kažu u RZB-u, bankarski sektor visoko je kapitaliziran sa 15,4 posto koeficijenta adekvatnosti kapitala, a smanjuje se i udio kredita koji ne donose prihod. Što se tiče cijele CEE regije, u izvješću stoji da su bankarska tržišta zabilježila snažan rast, a Walter Demel, viši analitičar RZB-a i koautor istraživanja, kaže da “bez obzira na niže stope rasta, CEE ostaje dinamična regija s izvrsnom perspektivom za rast i napredak u nadolazećim godinama”. Temelji to na podacima da je aktiva banaka u 2007. godini zabilježila rast u eurima od 31 posto u odnosu na 2006. godinu, što je najsnažniji rast ukupnog iznosa aktive do danas. Porasla je za 333 milijarde eura na 1417 milijardi eura, što je za 100 milijardi eura više od povećanja za 233 milijarde iz 2006. godine. U prvoj polovici ove godine ukupna aktiva banka bilježi godišnju stopu rasta od oko 20 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Bez obzira na to što globalna financijska kriza ne pokazuje znakove posustajanja, analitičari RZB-a za razdoblje od 2008. do 2013. predviđaju godišnji rast aktive od 15 posto, dok je ona između 2003. i 2008. rasla po stopi od 26 posto. Rekordan rast u 2007. od 42 posto postigli su i kreditni plasmani. Demel je to komentirao riječima: “Još ima dosta prostora za dugoročan rast bankarskih tržišta u CEE zemljama kako bi dostigla eurozonu. Razlika među njima i dalje je znatna s obzirom na dugoročan potencijal rasta”.