Javna ponuda dionica najveće talijanske banke UniCredit bacila je svjetlo na neke malo poznate detalje o sudskim sporovima vrijednim gotovo milijardu kuna, u koje su upletene dvije vodeće domaće banke. Prospekt koji prati javnu ponudu UniCredita, većinskog vlasnika Zagrebačke banke, među potencijalnim rizicima za buduće poslovanje bankovne grupe navodi i 897 milijuna kuna vrijedan spor Udruge malih dioničara Name protiv Zabe. Kontakt s tom Udrugom otkrio je da ona vodi sudski proces i s Privrednom bankom Zagreb (PBZ) u vrijednosti od 28,8 milijuna kuna. Spor Udruge malih dioničara koja broji gotovo 3000 bivših i sadašnjih radnika Name sa Zabom počeo je prije dvije godine. Glavna teza tužbe jest da je Zaba još 1990. zatajila Namu kao jednog od osnivača i dioničara banke sa 5244 dionice.

Nezakonito brisanje
Nama je navodno nezakonito izbrisana iz knjige dioničara, pa je od 1990. do 1994. Zaba neisplaćivanjem dividende u dionicama oštetila bivšega trgovačkog diva, sada u stečaju, za ukupno 44.858 dionica. Prema tužbenom prijedlogu Zaba bi trebala isplatiti odštetu od čak 897,1 milijun kuna za te dionice, zajedno s dividendom do 2007. godine i kamatama. Cjelokupna svota trebala bi otići u stečajnu masu za namirenje Naminih vjerovnika, dobavljača i radnika, kazala je Marija Radošević, predsjednica Udruge. No sredinom studenog prošle godine Trgovački sud odbacuje tužbu prihvaćajući jedan od argumenata Zabinih odvjetnika kako Udruga nema legitimitet za podizanje tužbe. U rješenju presude koju je Poslovnom dnevniku ustupila Udruga stoji kako legitimitet u takvom sporu može imati samo Nama. No može se očekivati nastavak spora jer je podnesena žalba, tvrdi Radošević. Zagrebačku banku ovaj spor previše ne brine jer je na upit Poslovnog dnevnika kratko poručeno kako je “tužba 2009. odbačena”. Da ne postoji prevelika zabrinutost potvrđuje i to što UniCredit u prospektu navodi kako za moguću odštetu nije rezerviran nikakav iznos, no činjenica da je spor naveden u prospektu govori kako potencijalni rizik ipak postoji. Valja naglasiti kako je u tužbi protiv Zabe, osim Udruge dioničara, kao drugi tužitelj sudjelovao i relativno nepoznati Slobodni sindikat, čiji je lider novinar Domagoj Margetić.

Javnosti je Margetić mnogo poznatiji po osudi Haaškog tribunala zbog nepoštovanja Suda. No u travnju 2009. dolazi do prekida suradnje između Udruge i Slobodnog sindikata. Kako su objasnile Radošević i dopredsjednica Udruge Jaka Herceg, suradnja je prekinuta zbog Margetićevih manipulacija Udrugom za svoje interese. Spor s PBZ-om mnogo je manje vrijednosti, 28,8 milijuna kuna. “Iako je tužba na zagrebački Trgovački sud predana prije dvije godine, prvo ročište još nije zakazano”, naglašava Herceg. U tužbi se pokušava proglasiti ništetnom pravomoćna nagodba iz srpnja 2003. između PBZ-a i tadašnjega Namina stečajnog upravitelja Petra Milata o čemu su mediji već pisali. Banku su u nagodbi zastupali tadašnji članovi Uprave Ivan Gerovac i Davor Holjevac, sadašnji viceguverner HNB-a. Nagodbom je podmireno navodno neosnovanih 30 milijuna eura PBZ-ovih potraživanja od Name kroz ovrhu nad Naminim nekretninama i robnim kućama, ali je i povučena tužba Milatova prethodnika kojom su se osporavala PBZ-ova potraživanja. Povlačenje tužbe u kombinaciji s dogovorenom ovrhom je prema tvrdnjama Udruge oštetilo Namu za 223 milijuna kuna. U PBZ-u tvrde da je u tužbi Udruge riječ o neosnovanom traženju za koje ne postoji pravna osnova. “Sudska nagodba između PBZ-a i Name sklopljena je pred Trgovačkim sudom u Zagrebu uz suglasnost svih tijela stečajnog postupka kao i stečajnog suda nadležnog za nadzor zakonitog provođenja stečajnog postupka. Banka je prije i za vrijeme stečajnog postupka Name bila u potpunosti transparentna. Nagodbeni postupak je proveden javno i uz znanje stečajnog suda, stečajnog upravitelja i, što je najvažnije, svih stečajnih vjerovnika”, ističu u PBZ-u.

Bez olakog odbacivanja
“PBZ se kao razlučni vjerovnik u stečajnom postupku Name ponašao odgovorno i s visokim stupnjem socijalne osjetljivosti spram radnika te se nije rukovodio samo komercijalnim i tržišnim interesima, a to potvrđuje i činjenica da je PBZ u nagodbi potraživanje na svoju štetu umanjio za više od 50 posto. Banka se odrekla svih potraživanja po osnovi dospjelih kamata i najvrednijih nekretnina iako je i na njima imala razlučno pravo, a to su robne kuće na Kvaternikovu trgu i u Ilici, i to upravo kako bi se ostali stečajni vjerovnici, a prije svega radnici, u daljnjem postupku unovčenja tih nekretnina namirili u većem iznosu nego što bi to mogli da je PBZ ustrajao u naplati potraživanja u cijelosti”, dodaju u PBZ-u. Iako obje velike banke minoriziraju spomenute sudske procese, prisjećanje na 160 milijuna kuna koje je Zagrebačka banka morala prije nekoliko godina isplatiti karlovačkom Retagu dovoljno je da se shvati kako nije moguće baš sasvim olako odbaciti prijetnju koju spomenute tužbe stvaraju nad poslovanjem Zabe i PBZ-a. Ma kakvi bili njihovi izgledi.