Pred Vladom bi se uskoro trebalo naći godišnje izvješće o poslovanju tvrtki od posebnog državnog interesa u 2022. Posljednjih godina, od kada je uvedena ta praksa, redali su se ministri u resoru upravljanja državnom imovinom, a zadnji koji vodi taj resor je aktualni ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić. Pod njegovom ingerencijom od početka ove godine i zakonskih izmjena, inače, ostala je samo imovina u vidu nekretnina i pokretnina, dok su trgovačka društva u vlasništvu države stavljena pod nadzor i upravljanje ministru financija Marku Primorcu.
U javnosti se najčešće ova izvješća gleda po dobiti koju iz ovih poduzeća ubere država, no izvješća daje mnogo širu sliku kako državne kompanije posluju i kako se njima upravlja, kakva je zaposlenost i investicijske aktivnosti, pokazatelji povrata na imovinu i na kapital, pregled imovine i kapitala te daljnji planovi. Sve na jednom mjestu i uz objašnjenja uprava tih kompanija. Kakva će slika biti u novom izvješću, može se nazrijeti već iz godišnjih financijskih izvješća koje su tvrtke predale za 2022. godinu. U izvješća koja stižu Vladi, inače, nisu uključeni podaci za pravne osobe s ove liste koje svoje poslovne knjige vode po pravilima proračunskog, neprofitnog računovodstva ili su u primjeni kontnog plana za kreditne institucije, poput Hrvatskih voda, CERP-a, HBOR-a, HPB-a. Praksa je, također, da se ne uključuju ni podaci za tvrtke kćeri.
Manja dobit za državu
Usporede li se, dakle, s podacima iz izvješća za 2021., lani su gotovo sve državne tvrtke od strateškog interesa povećale svoje prihode. Izuzetak je, tek, bila Financijska agencija. Sva ostala poduzeća s liste strateških za državu zabilježile su rast ukupnih prihoda, a oni su, kada se podvuče crta, ukupno prelazili 10 milijardi eura. Godinu ranije bili su na razini od 6,7 milijardi eura, dakle, porasli su za više od 50%.
Inače je, prema Fininoj analizi poslovanja svih poduzeća u Hrvatskoj koja su predala financijska izvješća za prošlu godinu, njih gotovo 151 tisuća (bez financijskih institucija), ukupni prihodi iznosili su 146 milijardi eura i rasli su za više od 27,4%. Rast prihoda svih poduzeća koja su u privatnom vlasništvu pritom je bio ispod tog prosjeka, povećani su za 26,7%, dok je ukupan rast prihoda poduzeća u državnom i mješovitom vlasništvu bio iznad tog prosjeka, preko 35, odnosno 31%. Strateške tvrtke, dakle, pridonijele su značajnije ukupnom rastu prihoda u gospodarstvu.
Ono što je sigurno je da u novom izvješću prihodi koje je od dobiti povukla država neće biti na razini iz prethodne godine, u kojoj je doprinos strateških tvrtki proračunu dosezao 134 milijuna eura. Iz vremena prošle gospodarske krize, od 2009., uspostavljena je praksa da se iz dobiti tvrtki iz državnog portfelja povlači dobit, kako bi se olakšalo proračunske neprilike, a ta obveza odnosi se na 60% iznosa ostvarenog “plusa”. Lani je Vlada obvezu uplate odredila za 15 poduzeća u tom 60-postotnom iznosu, a dvije tvrtke dobile su nalog da joj transferiraju cjelokupan iznos dobiti nakon oporezivanja, Hrvatska lutrija i Agencija Alan.
Tradicionalno najizdašniji punitelj proračuna, HEP, dobio je “poštedu” i nije se našao na tom popisu, iako je prethodnu godinu zaključio s dobiti. Takva odluka bila je očekivana, jer je u 2022., zbog Vladine politike da HEP podbaci leđa i preuzme teret energetske krize i rasta cijena postao onaj kojemu je potrebno vratiti financijsku snagu. HEP je u 2021. uplatio u proračun gotovo 112 milijuna eura od spomenutih 134 milijuna, a da nije bilo odluke o izuzeću od te obveze, lani bi, s obzirom na ostvareni profit od ukupno 140,7 milijuna eura, trebao uplatiti oko 84 milijuna eura.
’Isključivanje’ HEP-a
No, godina je bila dramatična, a osim što su zamrznute cijene struje koju je u okviru svojih paketa pomoći građanima i gospodarstvu Vlada prebacila na HEP, državna je kompanija dodatno zadužena i za popunjavanje skladišta plina Okoli. Plin je nabavljan na tržištu, a u Hrvatskoj prodavan po znatno nižim cijenama, što je na kraju ostavilo traga na poslovnim rezultatima i ostavilo tvrtku u gubitku od gotovo 621 milijuna eura. Zbog toga je odluka da od HEP-a ne povlači dobit bila očekivana i razumna, kako bi se očuvala stabilnost. Kakvo je pravo stanje u HEP-u bit će još jasnije kad se provedu analize za koje su angažirani vanjski konzultanti, koji tvrtku trebaju pripremiti za dokapitalizaciju.
Prema odluci Vlade, ona je predviđena u iznosu od 900 milijuna eura, čime bi se HEP-u omogućilo pokrivanje troškova Vladinih antiinflacijskih mjera. No taj proces tek se priprema, a kada se uz pomoć konzultanata utvrdi koncept i usuglasi s resornim ministarstvima, odobrenje za program treba ishoditi i u Bruxellesu. U međuvremenu se već otvara pitanje hoće li taj iznos dokapitalizacije trebati pojačati, budući da je HEP nastavio s pomaganjem u očuvanju istih cijena energije za hrvatske potrošače i u narednom razdoblju, u skladu s europskom i Vladinom politikom subvencioniranja cijene energije.
HEP nije i najveći prihodaš među strateškim tvrtkama. U 2022. ostvario je 2,47 milijarde eura prihoda, dok je Inin prihod, zbog stanja na energetskom tržištu dosegnuo 4,65 milijardi eura, što je Inu učvrstilo i na čelnom mjestu svih hrvatskih poduzeća. Gleda li se u aktualnoj valuti, samo su te dvije tvrtke imale prihode iznad milijarde eura. S obzirom na izuzeće HEP-a od uplate dobiti iz prethodne godine, Ina je lani bila i glavna u popunjavanju proračuna. Glavni dioničari, Mol i država, odlučili su da se s manjim dijelom od 170 milijuna dobiti pokrije gubitke Ine iz prethodnog pandemijskog razdoblja, te da se podijelili 130 milijuna eura. Po dionici dividenda iznosi 13 eura, pa je s osnova dividende državi od Ine lani sjelo ukupno 58 milijuna eura.
Nekolicina izvoznika
Najviše su rastom prihoda u 2022. odskočile Hrvatske ceste. Porasli su za 640%, sa 35,5 milijuna iz 2021. na 263 milijuna eura. Tolikom skoku, prema pojašnjenju Uprave u godišnjem izvješću, pridonijela je promjena računovodstvenog modela, odnosno prijenos dijela javnog kapitala za pokriće razlike prihoda i rashoda. Konkretno, od naknade za troškove upravljanja, izgradnje i održavanja javnih cesta ta je državna tvrtka lani povećala prihode za gotovo 245 milijuna eura, dok je s tog osnova u prethodnoj godini ubrala nešto manje od 32 milijuna eura. Značajniji prihodovni rast imala je i Croatia Airlines, ostvarivši za 86% bolje prihode, iako je godinu tvrtka završila s gubitkom. Oporavak zrakoplovne industrije nakon krize koju je taj sektor prošao s pandemijom koronavirusa, lani je bio vidljiv i u prihodima koje su ostvarile državne zračne luke, a rekordne brojke s realiziranim prihodima bilježe i HAC, Jadrolinija, Jadroplov, ACI.
Državne tvrtke s liste strateškog interesa uglavnom ne ulaze među tvrtke sa značajnijim izvoznim rezultatima. Od te slike odskače Ina, koja je prema podacima Poslovne.hr, lani imala 1,45 milijardi eura izvoza, gotovo trećinu ukupnih prihoda. U odnosu na visinu prihoda, većinskim izvoznicima se još može smatrati Hrvatsku kontrola zračne plovidbe, Janaf, Jadroplov, Plovput, Agenciju Alan, te zračne luke i Croatia airlines, koje oko polovice prihoda ostvare u izvozu. Kad je riječ o zapošljavanju, većina, a pogotovo oni koji najviše zapošljavaju, bilježe smanjenje broja zaposlenika. Tek je desetak tvrtki povećao broj zaposlenika, i to neznatno. Iz podataka Poslovna.hr ukupno su strateške tvrtke čiji podaci ulaze u izvješće zapošljavale nešto manje od 42 tisuće radnika.
Praksa izvješćivanja o poslovanju najvažnijih tvrtki iz državnog portfelja evoluira i za razliku od ranijih izvješća u kojima su podaci bili prilično neujednačeni i siromašniji, polako postaju preglednija. Dijelom je taj pomak rezultat obveza koje su Hrvatskoj postavljene u okviru NPOO-a i preporuka OECD-a. Neke od promjena u korporativnom upravljanju državnim tvrtkama koje se uvodi nisu novitet, već su i ranije bile predmet uvođenja, poput poboljšanja i depolitiziranja izbora upravljačkog i kadrova u Nadzornim odborima, no veća reforma koja će uslijediti odnosi se na evidenciju neaktivne imovine u strateškim poduzećima i plan aktivacije tog kapitala.
Te podatke tvrtke imaju zadatak unijeti u registar neaktivne imovine koji vodi Ministarstvo financija. Drugo je pitanje koliko će ova obveza imati učinka u praksi i hoće li netko snositi sankcije ako se izbjegava ispunjavanje te obveze. To će se moći pratiti i u izvješćima o poslovanju u narednim godinama.
