Indeksi burzi zemalja jugoistočne i središnje Europe (praška, budimpeštanska i ostale burze u regiji) zabilježili su u proteklih pet godina značajan rast koji je nastao kao posljedica ubrzanog razvoja regije i njezina financijskog tržišta u iščekivanju pridruživanja Europskoj uniji i stranih ulaganja u novo tržište koje investitore i danas privlači razmjerno visokim prinosima. Slična je situacija i s domaćim burzama. Indeks Zagrebačke burze CROBEX tako je od uvođenja 21. ožujka 2003. godine do danas udvostručen; s 1000 bodova porastao je do srijede 20. prosinca ove godine na čak 1990 bodova. Indeks Varaždinske burze VIN više je nego učetverostručen od uvođenja u ožujku 2001. godine kada je iznosio 433 boda, a danas iznosi 1970 bodova. Prema glasnogovorniku Zagrebačke burze Željku Kardumu, dvije su stvari ključno utjecale na takav razvoj događaja. Riječ je o konačno sve većoj likvidnosti tržišta i posljedicama procesa približavanja Europskoj uniji u punopravno članstvo. U regiju investitore privlače visoki prinosi zbog činjenice da tržište ima velike mogućnosti rasta, a zakonska je regulativa bliska ili istovjetna onoj u EU pa su investitori zaštićeni gotovo jednako kao u EU.
Ujedno su im troškovi ulaganja niži i ostvaruju veće prinose. Osim ta dva faktora, Kardum navodi i primjer uspješne primjene sustava flat taxa u Rumunjskoj gdje je uvođenjem jedinstvene porezne stope od 18 posto oslobođena značajna količina kapitala koji je dotad bio rezerviran za poreze, zaključuje Kardum.

Tržišta s potencijalom rasta
Karel Lipnik iz slovenske Ilirike porast burzovnih indeksa na tržištima središnje i jugoistočne Europe vidi kao nešto razumljivo jer na svjetskim tržištima multinacionalne kompanije ne mogu puno rasti i prisiljene su svoju proizvodnju relocirati na tržišta gdje još postoji značajan potencijal organskog rasta. Gorenje je dobar primjer za to jer svojom orijentacijom na regionalno i europsko tržište do 2010. godine očekuje udvostručenje dobiti. Prema Lipniku zaustavljanje rasta može se očekivati tek s dostizanjem njegovih prirodnih granica. Približavanje i članstvo u EU drugi je faktor koji utječe na gospodarstvo, a tako i na rast burzovnih indeksa u zemlji, dijelom zbog regulacije, ali i zbog otvaranja značajno većem tržištu na kojem kompanija može plasirati svoje proizvode i usluge. Druga krajnost ovog spektra integracija je Albanija, kaže Lipnik. Zemlja koja je krajnje neuspješna u ekonomskim integracijama ne može pobuditi nikakav interes stranih investitora, pa Albanija tavori na europskom dnu za razliku od Bugarske i Rumunjske, koje su sa startnih pozicija sličnih albanskoj u proteklih desetak godina postigle važne pomake u približavanju Europskoj uniji i osigurale velika inozemna ulaganja. Prema Lipniku u 2006. godini burzovni će indeks Ljubljanske burze porasti nakon nekoliko mjeseci iako već sad postoje nastojanja da se cijene dionica na burzi podignu. Dok je 2005. bila obilježena zatišjem u trgovanju i padom cijena dionica, u 2006. godini moglo bi se lako dogoditi da se trgovanje opet vidno intenzivira. U izvještaju Marka Mujana, brokera na frankfurtskoj burzi, dobili smo nekoliko smjernica kretanja tržišta na području središnje i istočnoeuropske regije.
Od razvitka tržišta koji je rezultat povoljnijih cijena njemačkih dionica u odnosu na američke izravno je profitirala njemačka burza “Deutsch Börse AG” koja je u prva tri tromjesečja ove godine nadmašila prošlogodišnju dobit i tako s prihodom od 630 milijuna eura ispunila sva očekivanja za 2005.
Velik rast utrška te veći udio dobitka u odnosu na Zapad čine istočnoeuropsku regiju ulagačkom mekom za strane investitore. Austrija je tako s 12 milijardi eura jedna od najvećih ulagača u istočnoj Europi, a s obzirom na BDP i vodeći ulagač četiri puta veći od Njemačke. Da je takav pothvat investiranja profitabilan, dokazuje činjenica tržišnog uspjeha čak 80 posto istočnoeuropskih poduzeća zabilježenih u ATX.

Veće povjerenje
Uz institucijske investitore sve se više pojavljuju i privatni investitori koji žele svoj kapital vezati uz razvoj tržišta istočne Europe. Ulazak i otvaranje pregovora s EU sigurno su najviše utjecali na stečeno povjerenje u provedene reforme i očekivanja ekonomskog razvoja same regije. Taj je interes izražen i u postavljanju CECE Indexa na bečkoj burzi, koji ujedinjuje atraktivne Blue Chips dionice iz Hungarian Traded Index (HTX), Czech Traded Index (CTX) i Polish Traded Index (PTX) u jedan indeks koji trguje u eurima što se također, prema riječima Marka Mujana, može shvatiti kao indikator za daljnji razvoj toga finacijskog tržišta. “Strah hrvatske javnosti znog gubljenja nacionalnog identiteta i problema kod zastupanja ekonomskog interesa razumljiv je osobito kad smo svjesni slabe mogućnosti opstanka hrvatskih poduzeća na europskom tržištu. To je problematika s kojom i njemačka javnost teško izlazi na kraj pogotovo kad su u pitanju radna mjesta koja se širenjem njemačkih poduzeća sele u susjedne zemlje”, izjavio je Mujan.

Trend integracija europskih burzi

Trend ujedinjenja europskih nacionalnih burzi javnosti je poznat tek od početka ove godine kada je njemačka burza uzaludno pokušavala preuzeti London Stock Exchange (LSE). Trenutno je u javnoj raspravi spajanje “Deutsche Börse” s pariškim Euronextom. Izjava predsjednika uprave njemačke burze Reto Francionija krajem ove godine o strateškim pregovorima njemačke burze s LSE-om i aktualne rasprave o navodnoj ponudi Euronexta NV za preuzimanje LSE-a pokazuju da se nalazimo na početku niza restrukturacijskih procesa koji će sljedeće desetljeće karakterizirati financijska tržišta.

Odnos njemačkog i austrijskog tržišta

Službeni indeks njemačke burze DAX se u godinu dana popeo za 28 posto na aktualnih 5350 bodova i tako zabilježio najvišu cijenu u posljednje četiri godine. Podaci njemačkih poduzeća pokazuju da su ovogodišnju zadaću ispunila, a troškove, usprkos rekordnom rastu cijena energenata, drastično smanjila. Pretpostavlja se da su očekivanja stranih ulagača o promjeni sastava njemačke vlade na posljednjim izborima bili ključni indikatori za takav razvoj što dokazuje činjenica da je samo u vremenskom razdoblju između srpnja i rujna na financijskim tržištima DAX porastao za svega 10 posto. Ako se pak DAX usporedi s indexom austrijske burze ATX, Nijemci bi ovu uspješnu burzovnu godinu mogli ponešto i relativirati. Samo u ovoj godini ATX se može pohvaliti sa stopom rasta od čak 43,7 posto. U Austriji za razliku od Njemačke vlada puno veći optimizam i uvjerenje u ekonomski napredak. Uz bankarski sektor profitirali su još i industrijski i građevinski sektor kao rezultat ekspanzije na područje istočne Europe. Ulaganja austrijskih poduzeća u regije istočne Europe, pa i u Hrvatsku predstavljaju važan faktor napretka same regije.

Odjeća i hrana

Brza moda krivac je za previše tekstila, a prilikom obrade kvaliteta mu je niska

Međunarodni dan sestrinstva

„Sestrinstvo je danas pametnije i glasnije, ali i opterećenije nego ikad“