Desetak godina intenzivnog zaduživanja dovele su kompanije eurozone u prilično neugodnu situaciju u trenutku kada se gospodarstvo 15 zemalja nalazi na rubu recesije. Naime, godinama su europske tvrtke investirale više novca nego su zarađivale, oslanjajući se na tada povoljne uvjete kreditiranja. No situacija se znatno izmijenila ne samo glede mogućnosti kreditiranja nego i glede gospodarskog rasta, a time i kompanijinih profita. S jedne strane kompanije su pritisnute padom potražnje za njihovim proizvodima i većim troškovima energije, dok istovremeno banke pokušavaju popraviti svoje bilance, postavljajući više kamatne stope i ograničavajući kreditiranje.

Rezanje troškova
Tvrtke poput francuskog Renaulta i Thomsona nalaze se pod pritiskom rezanja troškova i ulaganja kako bi mogle otplatiti nagomilane dugove. Brojni ekonomisti upozoravaju kako je riječ o prijetnji koja bi mogla prolongirati usporavanje gospodarskog rasta eurozone, čiji je BDP u drugom tromjesečju zabilježio negativnu stopu, prvi put nakon 1999. godine kada je uvedena zajednička valuta euro. Analitičari Deutsche banke prognoziraju da će investicije iduće godine pasti prvi put nakon sedam godina, čime bi stopa rasta mogla iznositi tek 0,1 posto. Prema istim procjenama, američki BDP rast će po stopi od 1 posto. “Veličina duga, odnosno neravnoteže u vezi sa zaduženošću kompanija ozbiljno ugrožavaju perspektivu eurozone te povećavaju rizik od ulaska u recesiju”, kažu u Dresdner Kleinwort Groupu iz Londona. Za europske nefinancijske tvrtke rascjep između profita i investicija narastao je na 4,5 posto ukupnog godišnjeg prihoda 2007., dok je za usporedbu u SAD-u iznosio 3,6 posto. Nadalje, isključe li se njemačke kompanije čije zarade još premašuju ulaganja, razlika je i veća te se kreće oko 6,6 posto. Rezultat svega je golem dug europskih nefinancijskih kompanija koji se popeo na 5300 milijardi eura, što je oko 57 posto BDP-a eurozone. Taj je postotak 2001. godine iznosio 48 posto, a u SAD-u je iznosio 46 posto, pokazuju podaci američke i europske središnje banke. Američke kompanije poput Cisco Systemsa dočekale su usporavanje svjetskog gospodarstva s gotovinom od oko 500 milijuna dolara koju su akumulirale prije nekoliko godina smanjujući dug i kontrolirajući troškove. Slijedom toga danas su pod manjim pritiskom zatvaranja pogona i rezanja investicija.

Kraj jeftinih kredita
Japanske kompanije su u još boljoj poziciji nakon što su se prije riješile neuposlenih pogona. Proizvođač robota i strojeva Fanuc skupio je u posljednjih deset godina pet milijardi dolara u gotovini nakon što je u razdoblju od 1995. i 1999. godine otplatio dug u visini osam milijardi dolara. Istraživački institut Mizuho procjenjuje da će ulaganja japanskih poduzeća, odnosno njihova mogućnost da investiraju, pokrenuti tamošnje gospodarstvo snažnije nego je to slučaj s Europom i SAD-om. S druge pak strane europske kompanije su iskoristile duže razdoblje jeftinog kreditiranja čime su se kontinuirano zaduživale, ulazeći u investicijske projekte i akvizicije kroz 20 uzastopnih tromjesečja. Tako je primjerice francuska farmaceutska kompanija Sanofi-Aventis posudio 2004. godine 16 milijardi eura kako bi formirao zajedničku kompaniju. Poduzeća svih sektora ubrzano su se zaduživala od 2005. do 2007. čime su postojećem dugu pridodale 1800 milijardi eura. Prema procjenama Standard & Poor’sa, najranjivije su španjolske kompanije nakon što se njihov dug od 2000. godine udvostručio na 129 posto tamošnjeg BDP-a. Naime, nakon kontinuiranog uzleta tržišta nekretnina došlo je do silaznog trenda. U srpnju je tako tvrtka za poslovanje nekretninama Martinsa-Fadesa bankrotirala, što je najveći takav slučaj u Europi u posljednjih pet godina nakon što je nagomilala dug od 5,2 milijarde eura. Tvrtka za dodjelu kreditnog rejtinga Moody’s srezala je dugoročni kreditni rejting za 216 europskih kompanija, dok je podigla rejting za 81 tvrtku. Lani je pak spustila rejting za 237 kompanija te ga podigla za njih 497.

U studenom paneuropski trgovinski sustav

Najveći svjetski vlasnik financijskih tržišta, NYSE Euronext, pokrenut će u studenom ove godine paneuropski elektronički trgovinski sustav. Tzv. multilateralna trgovinska platforma, kojem NYSE još nije dao naziv, nudit će investitorima ulaganja u dionice najvećih europskih kompanija. Istovremeno se tradicionalne burze bore s rastućom konkurencijom, odnosno novim elektroničkim sustavima. Naime, nova direktiva Europske unije koja bi trebala stupiti na snagu u studenom ove godine potiče konkurenciju tradicionalnih burzi i alternativnih elektroničkih trgovinskih platformi, čime se na tržištu pojavljuju novi igrači.