Gdje će se voditi glavne bitke za pozitivne prinose u ovoj godini i o čemu će ovisiti njihov ishod? Institucionalni investitori poput mirovinskih fondova u svojim portfeljima trenutno drže relativno niske udjele dionica i dioničkih fondova (prije svega ETF-ova koji prate svjetske indekse).

Konkretno, hrvatski obvezni mirovinski fondovi gotovo 70 posto imovine danas drže u domaćim i stranim obveznicama, a s obzirom na visoke kratkoročne kamatne stope značajni dio i u depozitima. Unatoč tome, utrka za pozitivne prinose ovisit će u prvom redu o kretanju stranih dioničkih tržišta. Naime, dođe li do stabilizacije stranih dioničkih tržišta realno je očekivati da će u dogledno vrijeme investitori puno blagonaklonije gledati i na tzv. Novu Europu, odnosno središnju, istočnu i jugoistočnu Europu. Kako god je naša mikroregija kod mnogih zapadnih investitora u prošlosti izazivala različite reakcije, u ovoj smo krizi zajedno s ostalim zemljama srednje i istočne Europe stavljeni u isti koš. To znači pripadnost području koje su investitori počeli zaobilaziti jer je proglašeno izrazito rizičnim, i to zbog nekoliko zajedničkih obilježja. To su uglavnom problemi s deficitom na tekućem računu platne bilance (i iznad 10% BDP-a), visokim dugom, a mnoge države i s budžetskim deficitom. Kad se uspoređuju prinosi po pojedinim regijama (tržišta u razvoju) u posljednjih godinu dana južnoamerička dionička tržišta u prosjeku su pretrpjela najmanje gubitke, manje i od SAD-a i Zapadne Europe. Predvodnice u silaznoj putanji bile su, očekivano, baltičke zemlje, ali i Rusija te zemlje Balkana. Gubici u našoj regiji premašuju 60 posto, tj. kreću se od 60 posto u Sloveniji, 63 posto u Hrvatskoj, 65 u Rumunjskoj te 72 posto u Srbiji. No, ako bi prinos dioničkih indeksa uspoređivali npr. u eurima, Hrvatska bi tu prošla puno bolje jer je valuta ostala stabilna za razliku od većine drugih zemalja srednje i istočne Europe koje još uvijek imaju vlastitu valutu. Promatrajući velike gubitke krajem prošle godine mnogi su investitori (ponukani statistikom) s optimizmom gledali u ovu godinu. No početak ove godine donio je dodatno razočaranje. Zaredale su objave loših podataka u razvijenim zemljama, tvrtke su objavljivala loše godišnje rezultate te su se sve rjeđe izdavale prognoze za ovu godinu. Banke su krenule s novim krugom otpisa, tržište je ponovno krenulo silaznom putanjom. Ipak, sredinom ožujka došlo je i do prvog značajnijeg oporavka u ovoj godini. Zaredalo je i nekoliko pozitivnih ekonomskih podataka, prije svega u SAD-u, raspoloženje na tržištu se promijenio, no volatilnost je i dalje velika.

Što se tiče domaćeg tržišta, sve više je dionica kojima se trguje po cijenama koje su značajno ispod knjigovodstvene vrijednosti, omjeri tržišne kapitalizacije u odnosu na prodaju su često gotovo smiješno niski, a dividendni prinos je često visok u odnosu na slična poduzeća u inozemstvu. Sliku, međutim, kvare visoke kamatne stope na kratkoročne depozite i visoki prinosi na obveznice. S obzirom na restriktivnu monetarnu politiku, na potrebu države i privatnog sektora za novim zaduženjima, za očekivati je da će kamatne stope na domaćem tržištu ostati i dalje visoke. Za one koji imaju manju sklonost riziku pružit će se prilika za dobru zaradu ulaganjem u dužničke instrumente. Sa smirivanjem situacije na stranim kreditnim tržištima realno je očekivati da će i prinos koji zahtijevaju investitori za ulaganje u hrvatske državne obveznice pasti, ali spread će i dalje ostati visok. Velik test koji će odrediti daljnje kretanje cijene duga, zasigurno će biti najavljeno izdanje državnih obveznica na stranom tržištu. S obzirom na posljednja izdanja trezorskih i komercijalnih zapisa, koja su redom bila vezana na euro, primjetno je da tržište procjenjuje da je u ovoj godini pametnije imovinu držati u stranoj valuti ili pak držati indeksiranu na stranu valutu. Teško je očekivati da će se raspoloženje bitno promijeniti do kraja godine. Kad su posrijedi domaće dionice, statistički gledano rast Crobexa od 50 posto značio bi vrijednost indeksa ispod 2200 bodova. Tko je prije godinu vjerovao da Crobex može pasti na takvu razinu? Danas ona izgleda kao nedostižan san. U svakom slučaju, pravac kretanja u ovoj godini određivat će strana tržišta.

Petar Vlaić, Erste Plavi OMF