Upute za izradu strateških trogodišnjih planova koje su do sredine ožujka trebale biti poslane ministarstvima i drugim državnim tijelima i ove su godine objavljene sa zakašnjenjem.

Kašnjenja pojedinih faza proračunskog procesa kod nas su uobičajena. No, to nije i njegova najveća boljka. "Ozbiljniji problem su manjkave i na neodgovarajućim makroekonomskim pretpostavkama utemeljene strategije i planovi te slaba provedba planiranog. A posljedica toga su i česti rebalansi i loši makroekonomski rezultati", ističe Katarina Ott, ravnateljica Instituta za javne financije, u osvrtu na utjecaj Europskog semestra i ulaska u EU na proračunske procese u Hrvatskoj. Hrvatska se i prije formalnog članstva uključila u Europski semestar. On predviđa da nacionalni ekonomski programi i planovi strukturnih reformi za poticanje rasta i zaposlenosti EK-u podnesu najkasnije do kraja travnja, pa je već usvajanje Ekonomskog programa Hrvatske 2013. pokazalo pozitivan utjecaj u pogledu rokova.

Koliko će, međutim, te promjene podići  kvalitetu strategija i proračuna neće ovisiti samo o europskim institucijama i procesima. "Već je na prvu očito da je i ovaj dokument rađen na preoptimističnim pretpostavkama. Vlada u Programu predviđa rast BDP-a od 0,7% ove i 2,4% u 2014., dok nam EK predviđa pad od 0,4% ove i  rast od samo 1% u 2014. a MMF pad od 0,2 i rast od 1,5 %. Otpočeli smo, dakle, s preoptimističnim pretpostavkama koje ne uzimaju u obzir čak ni predviđanja te iste EK kojoj program šaljemo", ističe Ott. Ostaje vidjeti, kaže, kako će Program biti ocijenjen i kakve će nam preporuke na temelju njega dati Komisija, Vijeće EU-a i Europsko vijeće. Shvatimo li ih ove godine olako u idućim to neće biti moguće jer se od članica očekuje da preporuke i primjenjuju. To je i preduvjet za davanje financijske pomoći članicama koje zbog previsokog deficita i duga ostvaruju to pravo, a kako Hrvatska već zadovoljava uvjete za primanje pomoći, to će valjda biti dovoljan motiv, zaključuje Ott.