Neto imovina pod upravljanjem domaćih otvorenih investicijskhi fondova porasla je u ožujku u odnosu na veljaču, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa). Tako je imovina krajem ožujka dosegnula 8,72 milijarde kuna za razliku od veljače kad je iznosila 8,57 milijardi kuna. No za razliku od prošlogodišnjeg ožujka, kad je imovina domaćih fondova premašivala 21 milijardu kuna, vidi se da je fondovska industrija u Hrvatskoj još uvijek u velikim problemima. Problemi su, naravno, posljedica globalne financijske, a sada i gospodarske krize.

Slika krize
Ono što još podrobnije oslikava krizu je podatak da se od ukupnog iznosa ulaganja čak 41,4 posto nalazi u depozitima. Uz to, još se dodatnih desetak posto nalazi u kratkoročnim vrijednosnim papirima što dovoljno govori o averziji fond menadžera prema ulaganju u dugoročne tipove imovine. U domaće dionice uloženo je tek 12,6 posto imovine otvornih investicijskih fondova, točnije tek nešto više od milijardu kuna. Indikativno je to da fondovi imaju više uloženo čak i u strane dionice – 1,15 milijardi kuna što može značiti da hrvatski institucionalni ulagači trenutno više vjeruju stranim tržištima nego domaćem. Imovinu veću od milijardu kuna među svim domaćim fondovima ima tek jedan fond, ZB plus kojim upravlja ZB Invest. Radi se o novčanom fondu u kojem se krajem ožujka nalazilo nešto manje od 1,8 milijardi kuna.

Novčani fondovi
Novčani su fondovi, inače, u posljednje vrijeme dosta popularni pošto im je napeta situacija na novčanom tržištu omogućila poprilično solidne prinose. Petina ukupne imovine, dakle oko 1,56 milijardi kuna nalazi se investirano u inozemne vrijednosnice, najviše u dionice – već spomenutih 1,15 milijardi – te dobar dio ostatka u državne obveznice, otkrivaju podaci Hanfe. Ožujak je, inače, donio i povećanje imovine obaveznih mirovinskih fondova i to sa 22,89 milijardi kuna krajem veljače na iznos od 23,57 milijardi kuna krajem prošlog mjeseca.

Brojke

Neto imovina
Neto imovina pod upravljanjem domaćih investicijskih fondova u ožujku je neznatno porasla na 8,72 milijardi kuna sa 8,57 milijardi koliko je iznosila krajem veljače, otkrivaju najnoviji podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga.