Tržišta dionica u naftom bogatom bliskoistočnom zaljevu i u Egiptu pretrpjela su od početka tjedna goleme gubitke, uzrokovavši prosvjede u Kuvajtu što je potaknulo neke analitičare da prognoziraju burzovne krahove nakon solidnoga petogodišnjeg uzleta cijena tamošnjih dionica.Tržišna kapitalizacija na zaljevskim burzama prekjučer se spustila ispod 1000 milijardi dolara, nekih 150 milijardi manje nego u 2005., i više od 250 milijardi ispod njezine vrijednosti kada su ta tržišta bilježila vrhunac u veljači. Podsjetimo, prošle godine arapsko tržište glasilo je za jedno od najaktivnijih i najprosperitnijih tržišta svijeta. Na drugim stranim tržištima događale su se devalvacije i recesije, a rast se bilježio s neznatnih jedan ili dva posto. U međuvremenu se ulagalo u Dubai i Amman gdje je gospodarstvo doživljavalo najveće procvate ikada, a “samo nebo” bila je granica. Saudijska burza dnevno okrene golem kapital, a ulagači su dosada hrlili s investicijama.

Nafta kao uzrok
Gubici na burzama u toj regiji pripisuju se prvenstveno lančanoj reakciji povlačenja velike količine novca saudijskih ulagača s bliskoistočnih tržišta kako bi pokrili gubitke nastale na domaćem tržištu. Takva reakcija uzrokovala je pad burzovnih indeksa tih tržišta. Danas gotovo 60 posto saudijskih ulagača čine mali ulagači koji ovise uglavnom o spekulacijama, a ulaganje na zaljevska tržišta postalo je više nalik partiji pokera ili ruskog ruleta. Saudijski burzovni indeks TASI spustio se 4,75 posto prvi put ove godine ispod 15.000 bodova, što se smatra psihološki važnom granicom. Od početka godine na gubitku je 10,84 posto, odnosno 27,8 posto od svoje povijesno visoke razine od 20.634 boda ostvarene 25. veljače.Osim spomenutih razloga, pretpostavlja se da je neelastična cijena nafte zasigurno jedan od većih uzroka takva kolapsa. Važno u ponašanju investicija prvenstveno je činjenica da njihovu stopu određuje stopa promjene proizvodnje. Drugim riječima, investicije će biti visoke kad proizvodnja raste i obratno. Dosad je proizvodnja nafte u Saudijskoj Arabiji bilježila velike poraste, nafta se crpila iz novootkrivenih bušotina, a bareli su bilježili porast cijene sukladno sa širenjem rata u Iraku. Povećanje investicija povećavalo je i cjelokupni BDP koji je pak suprotno smanjivao izvoz, što je, prema analizama, dovelo do spomenutoga kolapsa.Ali Dakkak, profesor ekonomije na Sveučilištu Kralja AbdulAziza u Jeddahu, izjavio je kako misli da se svi sada nalaze na ozbiljnoj prekretnici. “Zasigurno je riječ o početku kraha na tržištu iako očekujem da bi se pad indeksa mogao zaustaviti na 12.200 bodova. Potrebne su nam hitne akcije i odluke kako bi se obnovilo povjerenje ulagača, od kojih je većina špekulatora privučenih na tržište snažnim uzletom cijena dionica i brzim profitom”, izjavio je Dakkak.

Dugoročna korekcija
No kuvajtski financijski analitičar Ali al-Nimesh okarakterizirao je taj pad dugoročnom korekcijom, a ne krahom. “Još je prerano nazvati to krahom. Očekuje se blagi oporavak indeksa nakon nekog vremena, no čini se da je riječ o dugoročnom ciklusu korekcije cijena. Mogao bi trajati i dvije godine”, izjavio je Nimesh. On očekuje da saudijsko tržište kapitala izgubi oko 50 do 60 posto svoje vrijednosti prije nego se oporavi. U Kuvajtu gdje se burzovni indeks spustio za 3,7 posto ulagači su organizirali prosvjed ispred parlamenta, zahtijevajući od zastupnika da interveniraju nakon što je tržište dionica zabilježilo dosad najveći dnevni gubitak te zaključilo poslovanje u utorak na najnižoj razini u posljednjih šest mjeseci.

Gubici na cijelom Bliskom istoku

Tržišta dionica u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, u Bahrainu i Kataru, također su zabilježila gubitke. U Egiptu kairsko tržište dionica bilježilo je u prosjeku pad cijena dionica za 11,3 posto, što je njihov najveći dnevni pad u posljednjih pet godina, a indeks je završio poslovanje na 5589 bodova. Analitičari kažu da je korekcija cijena na tome tržištu neizbježna s obzirom na stopu njihova rasta u 2005. za čak 148 posto te golemoga špekulativnog mjehurića koji je nastao.