EN DE

Posrnuli euro povećao izvoz i dug BiH

Autor: Milan Šutalo
23. lipanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Bosanskohercegovački izvoz je u prva tri mjeseca ove godine porastao 28 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine

Iako Bosna i Hercegovina nije članica Europske unije, slabljenje eura izazvano grčkom proračunskom krizom izravno se i snažno odražava na ekonomiju susjedne države. Tečaj bosanskohercegovačke valute, konvertibilne marke, od njezina uvođenja fiksno je vezan za tečaj eura, a posljedice slabljenja su dvojake: jedna je pozitivna, druga negativna.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Pozitivno je to što je slabljenje eura snažno potaknulo izvoz, koji je u prvom tromjesečju ove godine porastao čak 27,9 posto, dok je uvoz istodobno povećan za samo 1 posto. Snažan rast izvoza znatno je smanjio vanjskotrgovinski deficit Bosne i Hercegovine pa je prvi put u poslijeratnoj povijesti zemlje pokrivenost uvoza izvozom dosegnula čak 56 posto. Proizvodima bosanskohercegovačkih kompanija, kojima su, osim država regije, glavna tržišta zemlje EU, padom eura porasla je konkurentnost jer su postali jeftiniji. Prema podacima Agencije za statistiku BiH izvoz koksa je, primjerice, u prva tri mjeseca ove godine porastao za čak 167,5 posto, osnovnih metala za 111, 6 posto, namještaja za 30,4 posto, kemikalija i kemijskih proizvoda za 25,9 posto, a prehrambenih proizvoda za 29 posto i tako redom. U Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine kažu kako bi bosanskohercegovački izvoznici ovu situaciju mogli još bolje iskoristiti povećanjem izvoza i na takozvana dolarska tržišta, što za sada nije slučaj.

Iako Bosna i Hercegovina nije članica Europske unije, slabljenje eura izazvano grčkom proračunskom krizom izravno se i snažno odražava na ekonomiju susjedne države. Tečaj bosanskohercegovačke valute, konvertibilne marke, od njezina uvođenja fiksno je vezan za tečaj eura, a posljedice slabljenja su dvojake: jedna je pozitivna, druga negativna.

Pozitivno je to što je slabljenje eura snažno potaknulo izvoz, koji je u prvom tromjesečju ove godine porastao čak 27,9 posto, dok je uvoz istodobno povećan za samo 1 posto. Snažan rast izvoza znatno je smanjio vanjskotrgovinski deficit Bosne i Hercegovine pa je prvi put u poslijeratnoj povijesti zemlje pokrivenost uvoza izvozom dosegnula čak 56 posto. Proizvodima bosanskohercegovačkih kompanija, kojima su, osim država regije, glavna tržišta zemlje EU, padom eura porasla je konkurentnost jer su postali jeftiniji. Prema podacima Agencije za statistiku BiH izvoz koksa je, primjerice, u prva tri mjeseca ove godine porastao za čak 167,5 posto, osnovnih metala za 111, 6 posto, namještaja za 30,4 posto, kemikalija i kemijskih proizvoda za 25,9 posto, a prehrambenih proizvoda za 29 posto i tako redom. U Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine kažu kako bi bosanskohercegovački izvoznici ovu situaciju mogli još bolje iskoristiti povećanjem izvoza i na takozvana dolarska tržišta, što za sada nije slučaj.

Negativni utjecaji
“Izvoz bosanskohercegovačkih kompanija u zemlje izvan Europske unije i zone Cefte iznosi manje od 10 posto ukupnog izvoza, a kad se izuzmu zemlje koje nisu vezane za euro, onda je taj postotak još manji. Bosanskohercegovački izvoz prošle godine u zemlje izvan zone Cefte i EU iznosio je 162 milijuna, a ove godine 263 milijuna KM”, kaže Igor Gavran iz Sektora za makroekonomski sustav Vanjskotrgovinske komore BiH. Kemal Kozarić, guverener Centralne banke Bosne i Hercegovine, priznaje da slabi euro pogoduje izvozno orijentiranim kompanijama u BiH, no da on istodobno ima i negativne utjecaje na vrijednost vanjskog duga BiH, vrijednost deviznih rezervi i proračun Bosne i Hercegovine. “Ove godine Bosna i Hercegovina mora otplatiti 326 milijuna KM vanjskog duga. Dvije trećine vanjskog duga BiH je u eurima i pad vrijednosti eura povećat će iznos naših obveza prema inokreditorima za nekih 5 posto. Budući da je deficit u proračunu BiH već šest posto, morat će se ili povećati prihodi ili smanjiti rashodi, jer daljnji deficit nije dopušten niti je moguć jer BiH ima “stand-by” aranžman koji je dogovoren s MMF-om u vrijednosti od 1,2 milijarde eura”, kaže za Poslovni dnevnik guverner Kozarić. Prvi čovjek CBBH kaže da je vanjski dug BiH 30 posto BDP-a te se BiH smatra umjereno zaduženom zemljom, zbog čega središnja banka pažljivo prati kretanje “grčke krize” i stanje u eurozoni jer želi držati pod kontrolom vanjski dug zemlje kako bi mogla redovito servisirati vanjski dug.

Niže rezerve
Do sada, kaže guverner, nijednog trenutka nije bilo kašnjenja u otplati anuiteta niti se očekuje da će do kraja godine biti ikakvih problema. Dodaje da je vrijednost deviznih rezervi BiH, koje sada iznose 3,1 milijardu eura, manja za oko 100 milijuna eura u odnosu na kraj prošle godine, no zbog toga nije zabrinut. Kozarić je objasnio kako je stanje deviznih rezervi unatoč smanjenju stabilno. Očekuje kako će predstojeća turistička sezona i dolazak građana BiH iz inozemstva u domovinu, realizacija nekih najavljenih inozemnih investicija te uplata četvrte tranše kredita Međunarodnoga monetarnog fonda povećati iznos deviznih rezervi zemlje.

Autor: Milan Šutalo
23. lipanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close