Unatoč solidnom povećanju operativne dobiti za 8 posto na gotovo 3 milijarde eura, austrijska Erste banka zabilježila je smanjenje neto dobiti pripisive vlasnicima matice, s 1,79 milijarde eura u 2018. na lanjskih 1,47 milijardi eura.

Kako je pojašnjeno u petak u Beču tijekom predstavljanja godišnjih rezultata – prvih pod vodstvom novoga glavnog izvršnog direktora Bernda Spalta – smanjenje dobiti rezultat je jednokratnih efekata, poput potpunog otpisa goodwilla u Slovačkoj od 165 milijuna eura, zatim rezervacija u Rumunjskoj od 152 milijuna eura izdvojenih za gubitke koji se očekuju nakon odluke Vrhovnog suda vezano uz poslovne aktivnosti tamošnje podružnice i prve naplate bankovnog poreza u toj državi od 11 milijuna eura, te nešto viših poreznih obveza u Austriji, Slovačkoj i Mađarskoj.

Unatoč smanjenju neto dobiti, banka će dioničarima isplatiti višu dividendu od 1,50 eura po dionici. Povećanje je u skladu s dividendnom politikom banke, kazao je financijski direktor Stefan Dörfler.

Imovina narasla na 245 milijardi
Od ostalih rezultata u Ersteu su istaknuli povećanje neto prihoda od kamata – prvenstveno u Češkoj, ali i u Rumunjskoj i Mađarskoj – za 3,6 posto na 4,74 milijardi eura. Za pet posto porasli su i prihodi od naknada koji su dosegli 2 milijarde eura, pa je operativni prihod od 7,25 milijardi eura uvećan za pet posto. Ukupna imovina banke povećana je gotovo 4 posto, na 245,7 milijardi eura.

Promatrano po inozemnim tržištima na kojima Erste Group posluje, u Češkoj koja je jedno od najvažnijih i najprofitabilnijih Ersteovih tržišta ostvaren je rast operativne dobiti sa 787 milijuna eura na 847 milijuna eura, dok je u Hrvatskoj zabilježeno gotovo simbolično smanjenje s 208 na 207 milijuna eura. No, zato je Hrvatska među državama koje su najviše doprinijele padu udjela nenaplativih kredita koji trenutačno na razini grupe iznosi 2,5 posto i najniži je od izlaska banke na burzu 1997. godine.

Na hrvatskom tržištu udjel Ersteovih ‘loših kredita’ tijekom prošle godine pao je sa 9 na 7,5 posto, a najveće smanjenje bilježi Rumunjska gdje je udjel snižen sa 5,8 na 4,1 posto. Na razini grupe zabilježeno je povećanje kreditiranja za 7,3 posto, pa su plasmani dosegnuli 160,2 milijarde eura dok su depoziti klijenata uvećani malo manje od 7 posto i krajem 2019. iznosili su 173,8 milijardi eura. Hrvatsko tržište bilježi povećanje kredita sa 6,3 na 6,6 milijardi eura te povećanje depozita sa 6,6 na 6,9 milijardi eura.

Što se tiče epidemije koronavirusa i njezina utjecaja na Ersteovo poslovanje, Bernd Spalt je istaknuo kako je još prerano špekulirati hoće li zbog toga svjetsko gospodarstvo potonuti u recesiju. Njegovo je mišljenje da će pojedine kompanije i pojedini sektori biti pogođeni, prije svega zbog poremećenih globalnih dobavnih lanaca. Zbog toga će negativne efekte ponajprije osjetiti velike kompanije, a ne toliko male i srednje tvrtke, temelj Ersteovih korporativnih klijenata.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

“Naš je prioritet zaštititi zdravlje naših zaposlenika i provodit ćemo sve potrebne zdravstvene mjere koje budu potrebne”, kazao je Spalt. Kako je istaknuo glavni izvršni direktor, Erste u ovoj godini očekuje blago usporavanje ekonomskog rasta na tržištima na kojima banka posluje, pa bi rast BDP-a u Austriji trebao iznositi 1,3 posto, a u srednjoj i istočnoj Europi između 2 i 4 posto.

I naknade idu prema gore
Za Hrvatsku banka predviđa usporavanje gospodarskog rasta s lanjskih 3 na 2,5 posto. Svi ostali makroekonomski pokazatelji trebali bi ostati snažni, nadaju se u Beču. Stope nezaposlenosti na povijesno su najnižim razinama, a u Češkoj i Mađarskoj među najnižima su u cijeloj Europskoj uniji.

Inflacija bi na svim tržištima trebala ostati stabilna. Već te prognoze pokazuju kako je regija srednje i istočne Europe ekonomski pokretač cijele Europske unije, istaknuli su u Beču. Sukladno tome, banka očekuje rast neto kreditiranja po stopi oko 5 posto, a cilja i daljnje povećanje povrata na kapital umanjen za nematerijalnu imovinu, po stopama iznad 10 posto. I drugi ključni izvor prihoda, naknade, također bi trebao rasti, zaključili su u Erste banci.