Euforija nakon objave paketa mjera EU i MMF-a vrijednog 750 milijardi eura još nije u potpunosti splasnula, a već su se pojavili prvi skeptični tonovi.

Prema mišljenju Marca Annunziate, glavnog ekonomiste talijanske banke UniCredit, sredstva pomoći, zajedno s obvezom Europske središnje banke o otkupu obveznica problematičnih država, slabe poticaje za fiskalnom disciplinom u eurozoni. Annunziatovo mišljenje nije usamljeno među ekonomskim stručnjacima, piše Wall Street Journal. Analitičari tvrde kako članice eurozone trebaju mnogo više proračunske discipline i fiskalne koordinacije ako žele da zajednička valuta opstane. Jedanaest godina nakon uvođenja eura, zajednička je valuta međusobno dovela članice eurozone bliže nego ikad. Čak toliko blizu da su dužnički problemi Grčke, zemlje koja u ukupnom BDP-u eurozone sudjeluje s tek nekoliko postotaka, uzdrmali temelje cijele monetarne unije. Neki smatraju da se to dogodilo upravo zbog uvjeta koji proizlaze iz zajedničke valute. Kako ne postoji valutni rizik, banke, osiguravajuće kompanije i mirovinski fondovi u svakoj članici eurozone postali su najveći investitori u državne obveznice drugih članica eurozone.

Nema sankcija
U konačnici, ako vlada neke članice, neovisno o njezinoj veličini, više ne može servisirati svoje financijske obveze, to se odmah snažno odražava na zdravlje financijskog sektora diljem Europe. Marco Annunziata upozorava i kako je sada postalo jasno da financijski problemi u jednoj članici poskupljuju troškove zaduživanja ostalih. “Moj problem s dugom tako postaje i tvoj problem”, kazao je Annunziata. Do sada je fiskalnu odgovornost u eurozoni jamčio Sporazum o stabilnosti i rastu koji je ograničavao deficit proračuna na tri posto, a javni dug na 60 posto BDP-a. No, najveći problem s tim dokumentom jest što ne predviđa sankcije ako neka država probije zadane parametre. Razlog je jasan, proračunska politika jedan je od posljednjih bastiona nacionalne suverenosti unutar EU. Posljednji divovski paket mjera samo će odgoditi potrebu strožeg fiskalnog discipliniranja unutar eurozone, smatraju neki analitičari. No, to nije u potpunosti točno. Prema onome što se u ponedjeljak moglo čuti iz Bruxellesa, europska pomoć neće se upumpavati bezuvjetno. Grčka će tako svaka tri mjeseca morati dokazivati da predano radi na sanaciji svojih javnih financija.

Stroge reforme
Osim toga, dio novca daje i MMF, nadaleko poznati globalni financijski policajac koji zahtijeva stroge fiskalne reforme u zamjenu za svoje zajmove. Što se tiče neupitnog nedostatka fiskalne koordinacije unutar eurozone, uskoro bi i na tom području moglo doći do poboljšanja. U srijedu će Olli Rehn, europski povjerenik za ekonomska pitanja, predstaviti prijedlog paketa mjera za prevenciju prevelikih fiskalnih deficita uz jasne sankcije u slučaju nepridržavanja. No, Rehnov prijedlog neće biti i posljednji u sljedećih nekoliko godina koji će zahvaćati pitanje fiskalne koordinacije unutar eurozone. Europom su očito zapuhali neki novi vjetrovi.