EN DE

Polish Enterprise Fund najavljuje ulaganje 837 mil. dolara u Hrvatsku

Autor: Marko Mujan
21. rujan 2006. u 06:30
Podijeli članak —

Poljaci žele investirati u kompanije srednje i veće tržišne kapitalizacije iz financijske, telekomunikacijske, medijske i IT industrije

Osiguranja, mirovinska osiguranja, ali i imućni privatni investitori su u potrazi za rentabilnim investicijama koje obećavaju prihiode veće od onih iz dionica i obveznica. Takve mogućnosti im pružaju private equity (“lovci na kompanije”). Prosječni prihodi tih društava koja operiraju po cijelom svijetu su samo u Americi prošle godine zabilježili rast od 26,7 posto, 20 posto više nego je to nudilo tržište dionica. Private equity (PE) je postao ekonomski ‘mainstream’ današnjice. Mišljenje mnogih promatrača dijeli i šef britanskog finacijskog investitora Apax Partners Martin Halusa koji predviđa da zlatno doba PE društava tek slijedi.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Strelovit uspon
Naime, kada bi se usporedilo po tržišnoj kapitalizaciji s tržištem dionica koje na svjetskim burzama vrijedi negdje oko 44 trilijuna dolara onda je private equity s oko 1,3 trilijuna dolara još nerazvijen. No kako se ovo tržište nevjerojatno brzo razvija moglo bi već uskoro prestići alternativne modele financiranja kompanija kao što je Public Equity. Prema podacima koje iznosi Thomson Financial samo je prošle godine u Private Equity društva ušao svježi kapital od 200 milijardi dolara, s tendencijom daljnjeg rasta. Za razliku od običnih investicijskih fondova gdje fondmenadžer nadgleda stotine dionica, menadžeri u private equity društvima koncentriraju se na prosječnih 10 investicija. Oni, naime, otkupljuju velike dijelove ili cijele kompanije i time utječu na odluke menadžementa te imaju moć dominirati u nadzornom odboru. Niske cijene vanjskog kapitala su povoljno tlo za investicije ove vrste. Vanjski dug kojim društva investiraju svoj “angažman” u kompaniju, a koji često iznosi 2/3 cjelokupne investicije, oni često u cijelosti prenose na kompaniju. Taj dug pak kompanija treba izvući kroz novčani tok da bi poslovala uspješno. U slučaju da taj uspjeh izostane ili se ne realizira u zamišljenoj visini ili određenom vremenskom roku društva si garantiraju izvanredne dividende, često financirane kroz dodatne dugove. Poznati su slučajevi gdje je private equity društvo kroz “Recap” u prvih šest mjeseci izvuklo iz kompanije čak dvostruku vrijednost svog uloga bez reduciranja vlasničkog udjela. Drugu mogućnost zarade garantira povoljna burzovna klima i mogućnost listanja kompanije na tržištu dionica. Kratkoročna investicija u stručnom žargonu zvana ‘Quick Flipp’ tako se može pratiti i kod rent a car kompanije Hertz čiji izlazak na burzu vrijedan 15 milijardi dolara (nakon tek osam mjeseci investicije) pripremaju Clayton Dubilier & Rice (CD&R), Carlyle Group i Merrill Lynch Global Partners. Bilo kako bilo, Private Equity društva bilježe zadnjih godina rekordne, većinom dvoznamenkaste, prihode. Listu predvodi Bain Capital s godišnjim prihodom od 90 posto, nešto više iznad Blackstonea sa 70 postotnim prihodom. Takav uspjeh privlači kapital i dobro raspoložene investitore. Iz aktualne studije “World Wealth Report” Capgeminija i Merrill Lyncha proizlazi da sve više bogatih privatnih investitora svoj kapital povjerava Private Equity menadžerima. Tako je samo u ovoj i prošloj godini 15 najvećih fondova od voljnih investitora prikupilo kapital od 100 milijardi dolara. Taj razvoj private equity društvima i fondovima omogućuje investicije putpuno novih dimenzija. Nedavno je američko društvo za udjelno investiranje Kohlberg Kravis Roberts & Co. za svoj novi fond prikupilo sumu od 15,5 milijardi dolara. Blackstone i Texas Pacific Group su izrazili namjeru otvaranja fondova sličnih dimenzija.

Osiguranja, mirovinska osiguranja, ali i imućni privatni investitori su u potrazi za rentabilnim investicijama koje obećavaju prihiode veće od onih iz dionica i obveznica. Takve mogućnosti im pružaju private equity (“lovci na kompanije”). Prosječni prihodi tih društava koja operiraju po cijelom svijetu su samo u Americi prošle godine zabilježili rast od 26,7 posto, 20 posto više nego je to nudilo tržište dionica. Private equity (PE) je postao ekonomski ‘mainstream’ današnjice. Mišljenje mnogih promatrača dijeli i šef britanskog finacijskog investitora Apax Partners Martin Halusa koji predviđa da zlatno doba PE društava tek slijedi.

Strelovit uspon
Naime, kada bi se usporedilo po tržišnoj kapitalizaciji s tržištem dionica koje na svjetskim burzama vrijedi negdje oko 44 trilijuna dolara onda je private equity s oko 1,3 trilijuna dolara još nerazvijen. No kako se ovo tržište nevjerojatno brzo razvija moglo bi već uskoro prestići alternativne modele financiranja kompanija kao što je Public Equity. Prema podacima koje iznosi Thomson Financial samo je prošle godine u Private Equity društva ušao svježi kapital od 200 milijardi dolara, s tendencijom daljnjeg rasta. Za razliku od običnih investicijskih fondova gdje fondmenadžer nadgleda stotine dionica, menadžeri u private equity društvima koncentriraju se na prosječnih 10 investicija. Oni, naime, otkupljuju velike dijelove ili cijele kompanije i time utječu na odluke menadžementa te imaju moć dominirati u nadzornom odboru. Niske cijene vanjskog kapitala su povoljno tlo za investicije ove vrste. Vanjski dug kojim društva investiraju svoj “angažman” u kompaniju, a koji često iznosi 2/3 cjelokupne investicije, oni često u cijelosti prenose na kompaniju. Taj dug pak kompanija treba izvući kroz novčani tok da bi poslovala uspješno. U slučaju da taj uspjeh izostane ili se ne realizira u zamišljenoj visini ili određenom vremenskom roku društva si garantiraju izvanredne dividende, često financirane kroz dodatne dugove. Poznati su slučajevi gdje je private equity društvo kroz “Recap” u prvih šest mjeseci izvuklo iz kompanije čak dvostruku vrijednost svog uloga bez reduciranja vlasničkog udjela. Drugu mogućnost zarade garantira povoljna burzovna klima i mogućnost listanja kompanije na tržištu dionica. Kratkoročna investicija u stručnom žargonu zvana ‘Quick Flipp’ tako se može pratiti i kod rent a car kompanije Hertz čiji izlazak na burzu vrijedan 15 milijardi dolara (nakon tek osam mjeseci investicije) pripremaju Clayton Dubilier & Rice (CD&R), Carlyle Group i Merrill Lynch Global Partners. Bilo kako bilo, Private Equity društva bilježe zadnjih godina rekordne, većinom dvoznamenkaste, prihode. Listu predvodi Bain Capital s godišnjim prihodom od 90 posto, nešto više iznad Blackstonea sa 70 postotnim prihodom. Takav uspjeh privlači kapital i dobro raspoložene investitore. Iz aktualne studije “World Wealth Report” Capgeminija i Merrill Lyncha proizlazi da sve više bogatih privatnih investitora svoj kapital povjerava Private Equity menadžerima. Tako je samo u ovoj i prošloj godini 15 najvećih fondova od voljnih investitora prikupilo kapital od 100 milijardi dolara. Taj razvoj private equity društvima i fondovima omogućuje investicije putpuno novih dimenzija. Nedavno je američko društvo za udjelno investiranje Kohlberg Kravis Roberts & Co. za svoj novi fond prikupilo sumu od 15,5 milijardi dolara. Blackstone i Texas Pacific Group su izrazili namjeru otvaranja fondova sličnih dimenzija.

Dok su još 2004. godine bila zabilježena tri preuzimanja kompanija u vrijednosti od 5 milijardi dolara, prošle je godine ta brojka uvećana za dodatnih 15 investmenta. Iako ne tih dimenzija, ali ipak za manje likvidno tržište sa značajnim iznosom od 837 milijuna dolara, najveće poljsko private equity društvo Enterprise Investors namjerava uskoro investirati u projekte u Hrvatskoj i Ukrajini. Polish Enterprise Fund VI, LP želi investirati u kompanije srednje i veće tržišne kapitalizacije iz financijske, telekomunikacijske, medijske i IT industrije s istaknutim menadžement timom i dominantnom položaju u svome sektoru. Većina investicija će se kretati izmedu 20 i 60 milijuna eura. Zemlje bivšeg istočnog bloka, a pogotovo one koje su nedavno ušle u Europsku uniju nude se kao nove luke kapitala. Cees Maas, glavni financijski direktor ING Groupa je tako prošli vikend na otvaranju konferencije G7 natuknuo kako PE društva planiraju ulagati tamo gdje su regulacije manje i troškovi niži.

Konkurencija bankama
Za hrvatske komapnije je prisutnost PE fondova prvenstveno dodatna alternativa za financiranje, pogotovo onda kada se banke kao izvor kapitala više ne nude ili kada razvoj kamatne stope krene u nepovoljan smjer. No i jedan drugi aspekt nije za zanemariti. Koliko god osnivači i vlasnici kompanija ne vole aktivno miješanje stranih fond menadžera u poslovanje komapanije, njihov nekonvencionalni i energičan pristup rješavanju problema ne samo što zna kompanije s katastrofalnim rezultatima spasiti od stečaja već sa svojim iskustvom dovode i do efektivnog i konkuretnog poslovanja kompanije. Naravno da su takvi fondovi samo onda spremni pružiti “pomoć” kada je prisutan i potencijal za uspjeh. Enterprise Value hrvatskih kompanija tako bi kao pokazatelj u mogućem preuzimanju mogao dobiti na važnosti kod spekulacije novih investicijskih angažmana ovih fondova. Pitanje je samo koliko su spremne za taj način financiranja jer se moraju odreći dijela neovisnosti.

Novi trend: Izlazak na burzu

Za razvoj cijelog private equity tržišta može se zapaziti da sve veće povjerenje u menadžement ovih fondova revolucionira cijeli sektor. Financijski investitori tako šire horizont ulaganja na tržište nekretnina, upravljanje autocesta, osnivaju hedge fondove te konkuriraju bankama u rezličitim financijskim uslugama. Uskoro će se moći zapaziti i sve veći broj private equity fondova koji sami izlaze na burzu te time daju mogućnost manjim investorima da ulazu u ove uspješne i inteligentne investment modele. Kohlberg Kravis Roberts & Co. je tako u svibnju listao 5 milijardi dolara težak fond na Euronextu. Nedugo nakon njega slijedio je i Apollo Management listanjem novog fonda kojim je prikupio 1,5 mijardi dolara. Kada će se više fondova ovog formata pojaviti na parketima burzi samo je pitanje vremena.

Autor: Marko Mujan
21. rujan 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close