Pogreške prethodnog razdoblja možemo definirati kao izostavljanja iz financijskih izvještaja ili pogrešna prikazivanja u financijskim izvještajima poduzetnika za jedno ili više prethodnih razdoblja nastala propuštanjem uporabe ili pogrešnom uporabom pouzdanih informacija: koje su bile dostupne kada su se financijski izvještaji bili odobravani za izdavanje i za koje se može razborito očekivati da su bile prikupljane i uzimane u obzir pri sastavljanju i prezentiranju tih financijskih izvještaja. Takve pogreške mogu uključivati učinke matematičkih pogrešaka, pogreške u primjeni računovodstvenih politika, previde ili pogrešno interpretiranje činjenica i prijevare.

Vrste pogrešaka
Pogreške mogu biti: formalne (nastaju povredom načela dvojno knjigovodstva i relativno se lako uočavanju i ispravljaju jer u pravilu nastaju permutacijom brojki) i materijalne (puno složenije i teže se otkrivanju – primjerice ako poslovni događaj uopće nije knjižen ili je višestruko knjižen; iznos je ispravno unesen; krivi konto ili kriva strana i slično). Pogreške mogu biti značajne ako smo izostavili ili pogrešno prikazali određene stavke u financijskim izvještajima te su korisnici na osnovu istih donijeli pogrešne poslovne odluke.

Razdoblje nastanka
Pogreške mogu nastati kod priznavanja, mjerenja, prezentiranja ili objavljiva­nja elemenata financijskih izvještaja. Moguće pogreške tekućeg razdoblja otkrivene u tom razdoblju ispravljaju se prije nego što se financijski izvještaji odobre za izdavanje. Međutim, značajne pogreške se ponekad ne otkrivaju prije kasnijeg razdoblja, i tada se te pogreške prethodnog razdoblja ispravljaju u usporednim informacijama prezentiranim u financijskim izvještajima za ta kasnija razdoblja.Ako je izvedivo utvrditi, značajnu pogrešku prethodnog razdoblja poduzetnik treba ispraviti retroaktivnim prepravljanjem u prvom setu financijskih izvještaja nakon otkrića pogreške: prepravljanjem usporednih iznosa za prezentirano prethodno razdoblje, odnosno prethodna razdoblja, u kojem je pogreška nastala, ili ako je pogreška nastala prije najranije prezentiranog razdoblja, prepravljanjem početnog stanja imovine, obveza i kapitala za najranije prezentirano razdoblje. Kada je neizvedivo odrediti učinke pogreške određenog razdoblja ili kumulativne učinke na sva prethodna razdoblja, poduzetnik će prepraviti knjigovodstveni iznos početnog stanja imovine, obveza i kapitala za najranije razdoblje za koje je izvedivo retroaktivno prepravljanje (što može biti tekuće razdoblje).

Objavljivanje pogreške
Prilikom objavljivanja pogreške i ispravka pogreške poduzetnik treba objaviti: vrstu pogreške prethodnog razdoblja (samo u prvim financijskim izvještajima koja uslijede nakon otkrivanja pogreške), iznos ispravka za svaku stavku financijskog izvještaja na koju ima učinak (ukoliko je moguće), iznos ispravka na početku prezentiranog najranijeg prethodnog razdoblja, i ako je neizvedivo retroaktivno prepravljanje za određeno prethodno razdoblje, okolnosti koje su stvorile takve uvjete, te opis kako i od kada su bili napravljeni ispravci pogrešaka. Treći Hrvatski standard financijskog izvještavanja obavezuje poduzetnike da ga primjenuju za za razdoblje započeto 1. siječnja 2008. godine i poslije, a ako poduzetnik koji primjenjuje ovaj standard za spomenuto razdoblje poslije treba objaviti tu činjenicu.

Kasno otkrivanje

Velike pogreške često se kasno otkrivaju
Značajne pogreške se ponekad ne otkrivaju prije kasnijeg razdoblja. Tada se one ispravljaju u usporednim informacijama prezentiranim u financijskim izvještajima za ta kasnija razdoblja. Ako je moguće, značajnu pogrešku prethodnog razdoblja poduzetnik treba ispraviti retroaktivnim prepravljanjem u prvom setu financijskih izvještaja nakon otkrića pogreške.