Poduzetnici su kao i građani uvijek nezadovoljni kad bankama moraju plaćati kamate za kredite koje su u pravilu više nego one koje im daju na štednju. Isto vječno nezadovoljstvo dviju suprotstavljenih strana nalazi se i kod poreza prema državi ili lokalnoj zajednici, raznih nameta, naknada, provizija itd. Zato su i slični odgovori koje smo dobili u kraćoj anketi kojom smo pitali vlasnike tvrtki i obrta jesu li zadovoljni u poslovanju s bankama.

Neki su vrlo nezadovoljni, a drugi nešto malo manje, dok su pohvale stigle samo za konkretne banke s kojima su naši sugovornici imali pozitivna iskustva. Bankarski sektor snosi najveću odgovornost za posljednju ekonomsku krizu u svijetu, ustvrdio je Darko Špiljarić, vlasnik zagrebačke tvrtke Inkea, hrvatski dizajn namještaja. Špiljarić podsjeća i da je kriza koja je u nas još vrlo izražena pogodila hrvatske proizvođače daleko više nego što se to negativno odrazilo na poslovanje banaka u Hrvatskoj. Špiljarić kaže: “Inkea uredno ispunjava svoje obveze po starim kreditima, a kao ‘pomoć’ u nevolji od banke smo dobili povećanje kamata za kredite i smanjenje dopuštenog minusa. Takvi potezi ne mogu se svrstati pod kvalitetan partnerski odnos jer se teret krize prenosi samo na jednu stranu.” U zakonskoj regulativi i u praksi, predlaže, trebalo bi doći do promjena koje bi više zaštitile gospodarstvo. I banke bi trebale preuzeti dio odgovornosti za loše plasmane tvrtkama kojima su davale kredite. To su često tvrtke bez zaposlenih i imovine, a u pravilu su i generatori nelikvidnosti neplaćanjem obveza dobavljačima, tvrdi Špiljarić. Zaključuje kako se štetne posljedice loših plasmana banaka samo prevaljuju na realni sektor ekonomije i time mu dodatno smanjuju konkurentnost. Što se tiče samog vlasništva banaka, Špiljarić smatra da njihovo strano vlasništvo nije jedini kriterij za odnos s domaćim poduzetnicima. Misli da je potrebno više reda uvesti zakonskom regulativom, pravosudnom praksom i zaštitom osnovanih prava korisnika bankovnih usluga.

Razvoj tvrtke
Jakov Tomljenović vlasnik je tvornice uredskog namještaja Velinac s pogonom u Jastrebarskom, i nešto je blaži u kritici trenutačnog odnosa s bankama na temelju svojih iskustava. Velinac više od 21 godine posluje samo sa Zagrebačkom bankom. Zaba je poslovno korektna u odnosima, a Velinac uredan dužnik s čistom dokumentacijom. Stoga je Zaba važna za razvoj i preobrazbu tvrtke od trgovca u proizvođača. U tome su pomogli, prisjeća se Tomljenović, poduzetnički krediti iz 2002. i 2004 godine. Naknade banke su posljednjih godina prepolovljene, a kamate su za naše okruženje prihvatljive, govori nadalje, ali i dodaje: “Ostaje pitanje možemo li konkurirati sličnim proizvođačima u EU ako će oni imati 2 do 3 puta nižu kamatu. Njihov kreditni potencijal će biti za toliko veći, a troškovi poslovanja niži.” Tomljenović ne traži razlog boljeg ili lošijeg poslovanja banaka u njihovu vlasništvu. Kaže da će svaka banka nastojati do određene prihvatljive mjere maksimilizirati svoj profit. Dubravka Lekić vlasnica je Termi Jezerčica i više zdravstvenih centara i u 20 godina poduzetničkog iskustva poslovala je s nekoliko banaka. To su Varaždinska, Zagrebačka, Raiffeisen banka i Adria banka iz Beča te Hypo Alpe-Adria banka u Zagrebu. Lekić kaže: “Sve banke prije svega nastoje osigurati svoje plasmane i razlikuju se po visini kamata za dugoročne kredite.

Prema mome iskustvu, u ovom trenutku prednost ima Hypo Alpe-Adria banka zbog stvarno niskih kamata na dugoročne kredite. Isto tako za poduzetnike iz manjih gradova gdje nije središte banke problem je nemogućnost kontaktiranja s upravom banke tako da sa se za promjenom bilo kojeg uvjeta pismeno očitovanje čeka i do nekoliko mjeseci. To je u svakom poslovanju nedopustivo.“ Upravo zbog toga Lekić navodi da je njezina tvrtka otišla iz banke s kojom se poslovalo prethodnih pet godina u Hypo Alpe-Adria banku u kojoj je komunikacija s poduzetnikom dnevna i besprijekorna, sve do uprave i kreditnog odbora. Međutim, najveći problem vezan uz kreditne plasmane svih banaka je zahtjev za osiguravanjem kredita hipotekom u odnosu 1:1. Procjene rade stručnjaci koje imenuju banke i zbog toga su one uvijek manje od potrebnog ulaganja da bi se neki projekt ostvario. Lekić upozorava kako je posebno nemoguće, a pogotovo mladom ili novom investitoru, osigurati 25% gotovinskih sredstva što traže sve banke uz hipoteku. Uglavnom, zaključuje da je nepovjerenje banaka prema investitorima u Hrvatskoj vrlo veliko. Davor Pleško, vlasnik metalnog obrta ”Josip Pleško“ sa 24 zaposlena radnika, proširio je poslovanje uz pomoć poduzetničkoga kredita ”Lokalni projekti razvoja malog i srednjega gospodarstva” koje je raspisala Krapinsko-zagorska županija, a realizirao se preko poslovnih banaka. Napominje da banke imaju previsoke kamate i naknade za obradu kredita. Osim toga obrtnicima ne ide na ruku to što moraju jamčiti cijelom svojom imovinom bez obzira je li ona privatna ili je osnovno sredstvo za rad u obrtu. To ih stavlja u daleko nepovoljniji položaj u odnosu na trgovačka društva, žali se Pleško.

Obrtnici početnici
Osjetljivo je pitanje jesu li banke “naklonjene” poduzetnicima obrtnicima u smislu dobrih kreditnih uvjeta, kaže Ljubica Kangrga iz Hrvatske obrtničke komore. “Naklonjenost” banaka ovisi o tomu je li obrtnik početnik ili nije i je li komitent banke kojoj se obraća za kredit. Osim toga važno je jesu li sredstva kredita bančina ili su državna uz subvencioniranu kamatnu stopu, potom koja je namjena kredita itd. “Naklonost” banaka poduzetnicima obrtnicima očituje se i u nastupu banka-klijent-komitent, tumači nadalje Kangrga. Svaka banka treba biti mjesto na kojem početnik poduzetnik dobije prvu informaciju od stručne osobe o uvjetima i načinu te mogućnostima kreditiranja. Pojedine banke imaju posebne programe namijenjene početnicima samostalno i u suradnji s HBOR-om. Međutim, kod početnika je posebna i malo teža situacija jer nemaju bilancu poslovanja, sredstva osiguranja, kolateral, često su nedostatna, a uglavnom nemaju ni početni kapital što otežava pristup kreditima. Takve informacije i savjeti izričito su važni pri samom početku poslovanja jer često i o tome ovisi njihov daljnji rad, rast i razvoj, smatraju u HOK-u. Poduzetnici obrtnici traže od banaka kredite kada postoji potreba za novcem, a kako je banka “trgovina novcem”, uvjete određuje prema ponudi i potražnji. To je samo jedan od faktora kad su banke “nesklone” poduzetnicima, a činjenica je i to da su sklonije kreditiranju većih poduzetničkih aktivnosti i lakše i brže će im odobriti kredite nego malim obrtnicima koji trebaju manje iznose kredita, smatra Kangrga. Nesklonost banaka malim obrtima često proizlazi i iz činjenice da je dokumentacija za odobravanje kredita vrlo opsežna i gotovo jednaka kao i za velike poduzetnike. Korektan odnos na relaciji banka – komitent potreban je da bi se izbjegle dodatne i nepotrebne nesuglasice i problemi. Banke trebaju, poručuje Kangrga, prepoznati dobre i solidne poduzetnike obrtnike, posebno kada je riječ o njihovim dugogodišnjim klijentima i kad postoji mogućnost novog zapošljavanja.

Ostaje pitanje možemo li konkurirati sličnim proizvođačima u EU ako će oni imati 2 do 3 puta nižu kamatu
Jakov Tomljenović, Velinac

Prema mome iskustvu, u ovom trenutku prednost ima Hypo Alpe-Adria banka zbog niskih kamata
Dubravka Lekić, Terme Jezerčica

Banka treba biti mjesto gdje početnik poduzetnik dobije prvu informaciju od stručne osobe
Ljubica Kangrga, HOK

mikro poduzetnici

Velike promjene ne donose samo veliki sustavi

pametno rješenje

Monri Payments prvi u regiji trgovcima omogućuje Click to Pay rješenje u suradnji s Mastercardom