Slovenija kao nama najbliža zemlja koja je uvela euro, sad već prije 11 godina, najčešći je primjer za kojim se poseže kada se govori o projekcijama kako bi se uvođenje te valute moglo odraziti na hrvatski standard.

Podaci pokazuju da su u Sloveniji nakon odbacivanja tolara i preuzimanja eura kao službene valute životni troškovi, uz druge tržišne utjecaje, do danas porasli za oko 20 posto, ali uz istovremeni prosječni rast plaća za 30 posto.

Rast cijena se, kako u Sloveniji tako i u drugim zemljama koje su prošle isti proces prelaska s nacionalne na zajedničku europsku valutu, poglavito veže uz uslužni sektor i to ponajviše za usluge frizerskih i kozmetičkih salona te odlaženja u restorane i caffe barove.

Konkretno, cijena za šalicu kave porasla je 48 posto, litra piva oko 42 posto, a frizerske usluge 29 posto. U to se vrijeme primijetio i značajni rast cijena duhanskih proizvoda (za oko 60 posto) te alkoholnih pića.

Najveći šok koji je pri tome javljao bila je činjenica da su plaće iskazane u tolarima izgledale puno 'veće', s obzirom na to da je 239 tolara zamijenjeno 1 eurom, pa se prvo vrijeme navikavanja stjecao dojam da je novca manje.