Hrvatska Vlada i Hrvatska naroda banka (HNB) predstavit će danas strategiju za uvođenje eura. O konkretnim datumima još nitko ozbiljno ne želi govoriti, ali optimistična predviđanja, koja spominje i premijer Andrej Plenković, kažu da bi se formalni uvjeti mogli zadovoljiti do 2022. ili 2023. godine.

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) smatraju da je prije iznošenja stavova treba pažljivo odvagati sve argumente za i protiv eura. "HUP još nije napravio analize o tome kakve bi posljedice euro, odnosno sam postupak njegova uvođenja, ostavio na gospodarstvo, na izvoznike i ostalo. To je dalekosežna odluka i potrebna nam je argumentirana rasprava u kojoj bi morali sudjelovati ponajprije relevantni stručnjaci", ističe Davor Majetić, glavni direktor HUP-a. 

U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) procjenjuju da će biti potrebno pet do osam  godina za uvođenje eura od trenutka političke odluke. Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK, procjenjuje da bi gospodarstvenicima uvođenje eura trebalo olakšati pristup kapitalu i smanjiti kamatne stope, te potaknuti trgovinu s državama eurozone, njih 19, eliminiranjem tečajnog rizika.

"Euro će biti i potvrda stabilnosti gospodarstva što bi trebalo povećati privlačnost poslovanja s hrvatskim tvrtkama, a ujedno utjecati i na povećanje inozemnih ulaganja. S obzirom na dugoročno stabilan tečaj kune prema euru, uvođenje eura ne bi trebalo imati negativnih posljedica na konkurentnost hrvatskih proizvoda i usluga. Ipak, treba imati u vidu da u nekim djelatnostima, primjerice uslužnim, uvođenje eura ne podrazumijeva nužno povećanje konkurentnosti države kao turističke destinacije do koje bi trebalo doći korištenjem zajedničke valute. Naime, pojedine zemlje su nakon uvođenja eura izgubile percepciju jeftinih turističkih destinacija ili je ta percepcija barem umanjena. Naravno, ostaju i izravni troškovi uvođenja eura zbog prilagodbe računovodstva koji su imale i ostale zemlje", kaže Savić.