Povremeni bljeskovi optimizma do sada su uglavnom osiguravali kakvu-takvu stabilnost globalnog financijskog sustava, no serijom od nekoliko dana kontinuirane likvidacije stvari sve više izmiču kontroli, nanoseći investitorima velike gubitke koje pak paničan bijeg još više produbljuje, stvarajući domino-efekt što se munjevitom brzinom širi različitim segmentima tržišta, pogađajući pritom brojne kategorije aktive, od dionica do valuta. A devizno tržište je prava priča za sebe i nudi doista senzacionalnu transformaciju kojom su se dosadašnji gubitnici pretvorili u dobitnike (i obrnuto), a sve pod krinkom masovne likvidacije carry-trade pozicija, čime je najviše profitirao – japanski jen. Jer dolar se još sredinom prošloga tjedna kretao oko razine od 120 jena, da bi se već jučer spustio sve i ispod 114 jena, odnosno, do najniže razine od srpnja 2006. godine, signalizirajući posvemašnji kaos sa hedge fondovima u glavnoj ulozi. Pritom američkoj valuti nisu nimalo pomogli neočekivano rigidni stavovi monetarnih vlasti, čiji predstavnici čak niti u uvjetima zamjetnog pada likvidnosti (i, analogno tome, rasta kamatnih stopa), u svojim posljednjim istupima još uvijek ne dopuštaju skoro sniženje ključnih kamatnih stopa, što bi, barem u teoriji, trebalo pružiti kakvu-takvu podršku dolaru. No umjesto toga, tržište se pretvorilo u jednosmjernu ulicu, čime su dodatno intenzivirani gubici hi-yielding valuta (poput australskog dolara ili britanske funte), a posljednjih dana i brojnih valuta zemalja u razvoju (turska lira, indonezijska rupija, korejski won), gurajući jen u prvi plan. Istodobno, o alarmantnim razmjerima rasprostranjene likvidacije dovoljno govori i činjenica je Risk Index u produkciji UBS-a ovoga tjedna dosegao 2,53, nadmašivši čak i vrijednosti zabilježene neposredno nakon terorističkih napada na New York i Washington, te u jeku krize izazvane kolapsom Long-Term Capital Managementa.

Nervozno promatrajući eroziju vrijednosti svojih portfelja, investitori su požurili potražiti prikladan zaklon akumulacijom financijskih instrumenata koje krasi nizak prinos, ali i nizak koeficijent rizika, masovno se rješavajući – dionica. I to u prvom redu onih iz redova financijskih institucija, koje većina i dalje percipira kao tempiranu bombu, s potencijalnim gubicima koje je u ovom trenutku naprosto nemoguće procijeniti. A u takvim okolnostima, gubitnici su već odavno poznati – Standard Chartered (-4,5 posto), Royal Bank of Scotland (-3,2 posto), Deutsche Bank (-1,6 posto) i BNP Paribas (-2,9 posto), čije su dionice, svega tri mjeseca nakon dostizanja povijesnog rekorda (95 eura), jučer privremeno skliznule do najniže ovogodišnje razine, razočaravši svoje poklonike minusom većim od 20 posto u promatranom razdoblju. I dok se vodeći svjetski burzovni indeksi ubrzano približavaju startnim pozicijama (s početka godine), ili u ekstremnijim primjerima, kao što je to slučaj s tokijskim ili londonskim indeksima, tonu sve dublje na negativan teritorij, pravo je pitanje u kojoj će se mjeri aktualna kriza odraziti na ekonomsku aktivnosti na globalnoj razini. Dio ulagača očito je već odustao od nagađanja, odlučivši drastično smanjiti izloženost svojih portfelja likvidacijom cikličkih izdanja, a prvi na udaru našli su se predstavnici resources sektora. Ilustracije radi, Xstrata je, “suvereno” predvodeći londonski rudarski kvintet, jučerašnjim minusom od 4,7 posto u svega mjesec dana, nakon dostizanja rekorda, ostala bez čak četvrtine tržišne kapitalizacije.

Čeličane među najvećim gubitnicima

Tek je nešto bolja situacija u slučaju čeličana, koje su jučer također popunile vrh ljestvice najvećih gubitnika, ili pak naftaša, čije se dionice suočavaju s obnovljenim pritiskom prodavatelja, nakon što je uragan Dean skrenuo prema Jamajci, zaobilazeći brojna postrojenja u Meksičkom zaljevu. Total je bio u minusu od 2,6 posto, dok su pad cijene dionica od 3 posto zabilježili British Petroleum i Royal Dutch/Shell, svejedno ne uspijevajući time zasjeniti čeličane kao što su Arcelor Mittal (-4,4 posto) i Salzgitter (-6,1 posto).