EN DE

Pad vrijednosti kunskih obveznica u iščekivanju novog zaduženja države

Autor: Poslovni.hr
18. listopad 2006. u 06:30
Podijeli članak —

Teško je očekivati agresivniju monetarnu politiku u idućoj godini zbog nižeg rasta eurozone u odnosu na ovu godinu

Na domaćem obvezničkom tržištu u proteklih mjesec dana u trgovanju su dominirale kunske obveznice, ostvarivši oštar pad cijena zbog uzastopnih prodajnih aktivnosti. Uzroke takvim kretanjima treba tražiti u iščekivanju vijesti o novom zaduženju države koje se očekuje ovog mjeseca. Na likvidnost tržišta i posljedično tome na međubankarski tečaj kao bitan čimbenik kretanja na domaćem tržištu utjecale su i mjere Hrvatske narodne banke kojima se pokušava utjecati na trend inozemnog zaduživanja i kreditne ekspanzije banaka. Naime, HNB je uveo obvezu pokrivanja ne samo deviznih nego i kunskih depozita s valutnom klauzulom u omjeru od 32 posto što je imalo svoje implikacije u oštrom rastu međubankarskog tečaja i u rastu cijena obveznica s valutnom klauzulom.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Utjecaj tečaja
Međutim, tečaj se stabilizirao pod utjecajem prodajne aukcije HNB-a bankama koje su nagli pad koji je potom uslijedio iskoristile za kupnju kao i za cjelokupnu situaciju vezanu uz prodaju Plive u koju su se uključili i inozemni ulagači. Spread domaćih obveznica s valutnom klauzulom prema swap krivulji u navedenom razdoblju nešto se proširio da bi se zatim vratio na početne razine u velikoj mjeri pod utjecajem tečajnih kretanja. Na međunarodnim tržištima obveznica prinosi su proteklog mjeseca nastavili postizati svoje nove najniže višemjesečne razine da bi potom svojim rastom poništili postignute vrijednosti. Tržište podrazumijeva da će Europska središnja banka (ECB) referentnu kamatnu stopu do kraja godine dignuti do 3,50 posto, a s druge strane smatra se da će Američka središnja banka (FED) zadržati postignutu kamatu od 5,25 posto nepromijenjenom. Ipak, puno veću neizvjesnost donosi pitanje dinamike kojom će ECB nastaviti dizati kamatnu stopu iduće godine te koji je sljedeći potez FED-a. Već spomenuti pad prinosa koji je bio prisutan poglavito je potaknut utjecajima iz Amerike. Nakon sedamnaest uzastopnih podizanja temeljne kamatne stope FED ju je na prethodna dva sastanka ostavio nepromijenjenom, komentiravši niže stope gospodarskog rasta, za koje se očekuje da će sniziti inflaciju u budućem razdoblju. Time se počelo računati da bi sljedeći potez Američke središnje banke koji bi po nekima uslijedio već u prvoj polovici 2007. godine mogao biti rezanje kamatnih stopa. Potpora takvim procjenama dolazila je od niza tržišnih pokazatelja koji su potvrđivali smanjenu gospodarsku aktivnost prvog gospodarstva svijeta. Među navedenim podacima istaknuto mjesto zauzima znatan pad nekad snažnog tržišta nekretnina koje se smatra ključnim pokretačem cjelokupnog gospodarstva osobito zbog svog mogućeg utjecaja na smanjenu buduću osobnu potrošnju. Osim toga, dosadašnji restriktivni monetarni koraci počeli su se također odražavati u gospodarstvu. Phi FED indeks poslovne aktivnosti koji je dramatično podbacio, ostvarivši prvi put negativnu vrijednost od 2000. godine, dao je dodatni poticaj padu prinosa jer je time najavio da gospodarstvo gubi zamah brže nego što se prvotno mislilo. Ipak, dužnosnici FED-a na čelu s guvernerom Bernankeom ponovili su svoju zabrinutost za inflaciju uz manji optimizam o rastu, ali da za rezanje kamatnih stopa traže širu potvrdu nastupajuće recesije nego što pokazuju postojeće niže stope rasta čime se iznova počelo računati o dodatnom dizanju kamatne stope!? S druge strane, u eurozoni dužnosnici ECB-a naglašavaju svoju usmjerenost na inflacijske rizike i potrebu nastavka restriktivne monetarne politike tim više što gospodarstvo bilježi višegodišnje najviše stope rasta uz povećanje kreditne ekspanzije.

Na domaćem obvezničkom tržištu u proteklih mjesec dana u trgovanju su dominirale kunske obveznice, ostvarivši oštar pad cijena zbog uzastopnih prodajnih aktivnosti. Uzroke takvim kretanjima treba tražiti u iščekivanju vijesti o novom zaduženju države koje se očekuje ovog mjeseca. Na likvidnost tržišta i posljedično tome na međubankarski tečaj kao bitan čimbenik kretanja na domaćem tržištu utjecale su i mjere Hrvatske narodne banke kojima se pokušava utjecati na trend inozemnog zaduživanja i kreditne ekspanzije banaka. Naime, HNB je uveo obvezu pokrivanja ne samo deviznih nego i kunskih depozita s valutnom klauzulom u omjeru od 32 posto što je imalo svoje implikacije u oštrom rastu međubankarskog tečaja i u rastu cijena obveznica s valutnom klauzulom.

Utjecaj tečaja
Međutim, tečaj se stabilizirao pod utjecajem prodajne aukcije HNB-a bankama koje su nagli pad koji je potom uslijedio iskoristile za kupnju kao i za cjelokupnu situaciju vezanu uz prodaju Plive u koju su se uključili i inozemni ulagači. Spread domaćih obveznica s valutnom klauzulom prema swap krivulji u navedenom razdoblju nešto se proširio da bi se zatim vratio na početne razine u velikoj mjeri pod utjecajem tečajnih kretanja. Na međunarodnim tržištima obveznica prinosi su proteklog mjeseca nastavili postizati svoje nove najniže višemjesečne razine da bi potom svojim rastom poništili postignute vrijednosti. Tržište podrazumijeva da će Europska središnja banka (ECB) referentnu kamatnu stopu do kraja godine dignuti do 3,50 posto, a s druge strane smatra se da će Američka središnja banka (FED) zadržati postignutu kamatu od 5,25 posto nepromijenjenom. Ipak, puno veću neizvjesnost donosi pitanje dinamike kojom će ECB nastaviti dizati kamatnu stopu iduće godine te koji je sljedeći potez FED-a. Već spomenuti pad prinosa koji je bio prisutan poglavito je potaknut utjecajima iz Amerike. Nakon sedamnaest uzastopnih podizanja temeljne kamatne stope FED ju je na prethodna dva sastanka ostavio nepromijenjenom, komentiravši niže stope gospodarskog rasta, za koje se očekuje da će sniziti inflaciju u budućem razdoblju. Time se počelo računati da bi sljedeći potez Američke središnje banke koji bi po nekima uslijedio već u prvoj polovici 2007. godine mogao biti rezanje kamatnih stopa. Potpora takvim procjenama dolazila je od niza tržišnih pokazatelja koji su potvrđivali smanjenu gospodarsku aktivnost prvog gospodarstva svijeta. Među navedenim podacima istaknuto mjesto zauzima znatan pad nekad snažnog tržišta nekretnina koje se smatra ključnim pokretačem cjelokupnog gospodarstva osobito zbog svog mogućeg utjecaja na smanjenu buduću osobnu potrošnju. Osim toga, dosadašnji restriktivni monetarni koraci počeli su se također odražavati u gospodarstvu. Phi FED indeks poslovne aktivnosti koji je dramatično podbacio, ostvarivši prvi put negativnu vrijednost od 2000. godine, dao je dodatni poticaj padu prinosa jer je time najavio da gospodarstvo gubi zamah brže nego što se prvotno mislilo. Ipak, dužnosnici FED-a na čelu s guvernerom Bernankeom ponovili su svoju zabrinutost za inflaciju uz manji optimizam o rastu, ali da za rezanje kamatnih stopa traže širu potvrdu nastupajuće recesije nego što pokazuju postojeće niže stope rasta čime se iznova počelo računati o dodatnom dizanju kamatne stope!? S druge strane, u eurozoni dužnosnici ECB-a naglašavaju svoju usmjerenost na inflacijske rizike i potrebu nastavka restriktivne monetarne politike tim više što gospodarstvo bilježi višegodišnje najviše stope rasta uz povećanje kreditne ekspanzije.

Rizici za rast u Eurozoni
Na konferenciji za novinstvo guverner J. C. Trichet je nakon podizanja europske referentne kamatne stope na 3,25 posto ponovio svoju usmjerenost na inflacijske opasnosti, napomenuvši da su postojeće kamatne stope još dovoljno poticajne za gospodarstvo te da uz niže cijene energenata i obilje likvidnosti na tržištu slijede daljnji restriktivni monetarni koraci. Međutim, uz uobičajenu volatilnost koja prati govore guvernera Tricheta, tržište nije dobilo najavu agresivnije monetarne politike u predstojećoj godini uz uračunato još jedno podizanje za 0,25 u prosincu, oslonivši se i na nešto niže procjene gospodarskog rasta nego što su u tekućoj godini. Stoga se postavlja pitanje kojom dinamikom će ECB nastaviti provoditi dizanje referentne kamatne stope uz prisutne rizike na gospodarski rast koji proizlaze iz jakog eura i globalnog usporavanja (s negativnim utjecajem na europsko dominantno izvozno orijentirano gospodarstvo) te povećanja PDV-a u Njemačkoj.

Đuro Lobaš, Fixed Income desk Sektor Riznice i Investicijskog bankarstva, RBA

Razočaravajući broj novozaposlenih u Sjedinjenim Državama

Konačan smjer rastu tržišnih prinosa dali su uz iznimnu volatilnost podaci s američkog tržišta rada. Naime, naslovni podatak o broju novozaposlenih je iznimno podbacio u odnosu na očekivanje duboko gurnuvši prinose na najniže tjedne vrijednosti da bi u sljedećem trenutku uslijedio strmoglavi rast do novih visina kako je tržište uvidjelo pozitivnu reviziju prethodnih podataka i niže stope nezaposlenosti, čime je sve u svemu stvorena pozitivnija slika o tržištu rada kojom se umanjuje potreba da FED započne ciklus opuštanja monetarne politike. Spread između 10-godišnje njemačke i američke državne obveznice bio je stabilan i kretao se oko 95-baznih bodova.




Autor: Poslovni.hr
18. listopad 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close