Globalna kriza zaustavila je zasad širenje eurozone na istočnu i srednju Europu, a valute poput češke krune, poljskog zlota i mađarske forinte čeka neizvjesnost.

Poljski zlot je s rekordne razine zabilježene u srpnju pao čak 22 posto u odnosu na euro, kao rezultat najintenzivnijeg usporavanja tamošnjeg gospodarstva. U istom se razdoblju nestabilnost češke krune utrostručila te je deprecirala 12 posto. Mađarska, snažno pogođena financijskom krizom, označena je kao iznimno nesigurno odredište s upitnom mogućnošću vraćanja naraslog duga slijedom čega je došlo do dramatične rasprodaje forinte (16-postotni pad), koju je tek primirila intervencija Međunarodnog monetarnog fonda, Svjetske banke i EU. Poljska, Mađarska i Češka pridružile su se Europskoj uniji 2004. obvezujući se prihvatiti euro, no jedan od kriterija je i stabilnost tečaja u dvije godine prije uvođenja zajedničke europske valute, što je sada prema svemu sudeći nedostižno za te zemlje.

Stabilan tečaj
Da je njihovo priključenje monetarnoj uniji zasad neprihvatljivo, daju naslutiti i prognoze velikih financijskih kuća poput Morgan Stanleya, UBS-a i Merrill Lyncha. Njihovi analitičari, naime, smatraju kako će se prodaja i pad vrijednosti valuta srednje i istočne Europe nastaviti čime se povećava njihova fluktuacija, odnosno nestabilnost.

Povlačanje ulagača
Kako se gospodarska kriza produbljuje, strani ulagači se povlače s tih tržišta, potražnja za proizvodima zemalja istočne i srednje Europe pada čime pada i potražnja za njihovim valutama, dok usporavanje stope BDP-a otežava otplatu vanjskog duga (stopa BDP-a mora biti barem jednaka kamati na vanjski dug kako bi dug bio održiv), a nervozu pojačavaju špekulanti. U Merrill Lynchu pad valuta vide u idućih šest mjeseci.