Dokaz promašenosti monetarne politike Europske središnje banke (ECB), izdaja južnih članica – samo su neki od napisa koji vrište s naslovnica europskih medija nakon objave vijesti u srijedu da je eurozona u prosincu potonula u deflaciju od 0,2 posto, po prvi puta u više od pet godina.

Iako predviđanja govore da će cijene ubrzati već u siječnju, prosinačka deflacija nije mogla doći u gorem trenutku dodavši još jedan argument za zabrinutost o stanju europske ekonomije. Mnogi analitičari sada podsjećaju ECB i njezina predsjednika Maria Draghija da mu je cijela plejada ekonomista govorila kako pravac njegove politike vodi upravo u deflaciju. U tom kontekstu zanimljivo je razmišljanje Jamesa Ashleya, ekonomista u RBC Capital Marketsu koji se zapitao kako to da je inflacija u središtu pozornosti.

"Nepobitna je istina da je to odraz promašenosti i fiskalne i monetarne politike", ocjenjuje Ashley za Financial Times. Iako se mnogi slažu da ECB nema drugog rješenja do pokretanja otkupa obveznica već na sljedećem zasjedanju krajem siječnja, pitanje je koliko će to pomoći siromašnijim, južnijim članicama. Naime, jačanje potrošnje možda je moguće u Njemačkoj koja je dosegla rekordnu nezaposlenost od svega 6,5 posto, ali ne i u, primjerice Italiji, koja stenje pod bremenom stope nezaposlenosti od 13,4 posto.

U Španjolskoj i Grčkoj četvrtina radne snage nije zaposlena. Eurostatovi podaci pokazuju da je nezaposlenost u cijeloj eurozoni iznosila 11,5 posto u studenom. Stoga pad cijena u slučaju perifernih članica prijeti padom u deflatornu spiralu, mišljenja je Carsten Brzeski, ekonomski analitičar banke ING. Za posljednji ECB-ov potez – otkup obveznica – možda je i prekasno.