Ukupan promet obveznicama u ovoj godini, zaključno sa 19. prosinca, iznosio je samo 12,9 milijardi kuna, dok je prošle godine iznosio gotovo četiri puta više, odnosno 43,9 milijardi kuna.

Promatrano na mjesečnoj razini, najmanji obujam prometa obveznicama svakako je bio u studenom kada je protrgovano 188,6 milijuna kuna, dok je do 17. prosinca bilo 75 milijuna kuna. Usporedbe radi, u siječnju je protrgovao 3,2 milijarde kuna, dok je u prošloj godini veljača bila najintenzivnija u trgovanju s obveznicama pri čemu je protrgovano 8,4 milijarde kuna. “Tijekom 2008. godine domaće tržište obveznica ponajprije je bilo obilježeno znatno manjom aktivnosti investitora u odnosu na prethodnu godinu. To se vidjelo kroz iznimno skromne dnevne promete tijekom cijele godine. Tako smo u studenom zabilježili najmanji mjesečni promet obveznicama još od sredine 2002. godine”, izjavio je za Poslovni dnevnik direktor Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga Zdeslav Šantić. Ističe kako postoji nekoliko razloga smanjene aktivnosti investitora u tom području, no najznačajniji razlozi su smanjena razina likvidnosti tijekom cijele 2008. godine, izostanak novih izdanja, viša inflacija te već formirani portfelj institucionalnih investitora.

Inozemna potražnja
“Tijekom ove jeseni zabilježeno je vidljivije smanjenje inozemne potražnje za domaćim obveznicama sukladno kretanjima u cijeloj regiji”, kaže Šantić. Nekoliko puta je do sada bilo najavljeno novo izdanje obveznica na domaćem tržištu. Međutim, država nije do sada realizirala najave, kaže Šantić. “Tako je svoje ovogodišnje potrebe država namirila kroz povećano zaduživanje na aukcijama trezorskih zapisa uz vidljiv rast prinosa, što nepovoljno utječe i na razinu trgovanja obveznicama u uvjetima smanjene likvidnosti sustava”, naglašava Šantić.

Napetosti na tržištu
Dodaje kako u 2009. očekuje da će se država nastaviti pretežno zaduživati na domaćem tržištu. “Međutim, u uvjetima kada se očekuje zadržavanje napetosti na novčanom tržištu te averzija investitora povećanom riziku, trebat će određena prilagodba u monetarnoj politici, odnosno koordinirana akcija Ministarstva financija i HNB-a prilikom novih izdanja”, zaključuje Šantić. Smanjeni obujam ulaganja u obveznice, za koje se smatra da su konzervativniji, ali sigurniji način ulaganja ostavio je traga na fondovskoj industriji. “Industrija investicijskih fondova svojom veličinom tek nešto ispod 10 milijardi kuna vratila se u 2006., odnosno u deset mjeseci ove godine kriza je uspjela izbrisati povjerenje i rad cjelokupne prošle i dijela 2006. godine. Uzroke tog smanjenja prepoznat ćemo u pogoršanim uvjetima na tržištu kapitala”, poručila je za Poslovni dnevnik analitičarka PBZ Investa Silvana Milić. Ističe da su pojačani odljevi koje je trpjela fondovska industrija vjerojatno pridonijeli da konzervativniji pristup ulaganju ne bude vidljiv i u sumiranoj strukturi ulaganja prilikom objave statistike za dioničke i mješovite fondove jer svako usklađivanje bi narušavali odljevi. U tu sliku fondovske industrije ne uklapaju se novčani fondovi.

izdvojeno

Konsolidacija
“Investicijski fondovi sigurno imaju perspektivu zato što će se okretati onim vrstama imovine čija ročnost i rizičnost odgovaraju uvjetima na tržištu. Budući da se imovina pod upravljanjem fondova neupitno promijenila, očekuje se konsolidacija”, zaključuje Milić.

nije svaki isti

Zaboravite pitanje „isplati li se električni automobil“. Danas je važnije nešto drugo

Zagrebački startup

Razvili su platformu koju koriste Zaba, INA i Sofascore. Sada žele na strano tržište