Proizvodnja mandarina u 2017. godini smanjena je u odnosu na godinu ranije za gotovo 64 posto, što je najmanja proizvodnja od 2006. godine, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Mandarina je lani proizvedeno 19.011 tona, što je pad od 63,7 posto u odnosu na godinu ranije, a tome su razlog, kako objašnjavaju statističari, loše vremenske prilike, mraz i suša.

Izvješće DZS-a o proizvodnji povrća, voća i grožđa u 2017. godini pokazuje i da je smanjena proizvodnja krušaka, za gotovo 30 posto, na 2.790 tona, šljiva za 13 posto, na 8.206 tona, jagoda za 5,1 posto, na 3.209 tona, smokava za 20,8 posto, na 923 tone, a maslina za 7,3 posto, na 28.895 tona. 

Među povrćem pad proizvodnje je zabilježen kod cvjetače i brokule, za 37,5 posto, na 1.736 tona, kupusa bijelog za 6,4 posto, na 35.318 tona, luka i češnjaka za 26,6 posto, na 20.765 tona, mrkve za 25 posto, na 13.676 tona itd.

Podaci DZS-a pokazuju i da je prošle godine proizvedeno 56.570 tona jabuka, što je rast od 26,3 posto u odnosu na godinu ranije. Pritom je u intenzivnoj proizvodnji ili proizvodnji za tržište proizvedeno 55.790 tona, a preostalih 780 tona odnosi se na proizvodnju u ekstenzivnim voćnjacima pretežno za vlastite potrebe.

Rast proizvodnje zabilježen je i kod višanja i trešanja, za 9,6 posto, na 10.206 tona, bresaka i nektarina za 53,9 posto, na 7.387 tona, marelica za 20,4 posto, na 726 tona, oraha za 73,5 posto, na 484 tone te lješnjaka za 21,8 posto, na 1.534 tone.

Kod povrća porasla je proizvodnja salate za 5,5 posto, na 5.911 tona, rajčice za 34,2 posto, na 41.223 tone, krastavaca za 35,4 posto, na 10.622 tone, paprike za 0,2 posto, na 19.303 tone itd.

Ukupna proizvodnja grožđa u prošloj je godini iznosila 116.307 tona, što je pad od 5,9 posto prema godini ranije. Prirod po trsu iznosio je 1,3 kilograma.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost