Usporavanje izvoznog pada koji je u lipnju uslijedio s postupnim otpuštanjem lockdowna zbog koronavirusa ipak je u srpnju zaustavljeno. Prvi preliminarni podaci Državnog zavoda za statistiku govore da je, gledano u eurima, sa srpanjskim podacima pad izvoza u odnosu na lanjskih sedam mjeseci bio 9%.

Blaže od prvih procjena

U prvih šest mjeseci, pak, pad je bio i nešto manji i od prvih procjena statističara, 7%, a najveći pad bio je u svibnju, koji je i rezultat za prvih pet mjeseci srušio za 9,5% u odnosu na lani. Ukupno je od siječnja do srpnja izvezeno roba u vrijednosti 8,2 milijarde eura, oko 810 milijuna eura manje nego u lanjskih sedam mjeseci. Najveći “krivac” za slabiji rezultat za prvih pola godine za koje su obrađeni detaljniji podaci, ujedno je hrvatsko najvažnije tržište Italije, u koju je izvezeno 242 milijuna eura manje nego u lanjskom prvom polugodištu. Pad je toliki da je i prvi put čelnu poziciju top-ljestvice izvoznih tržišta od veljače ove godine “uzela” Njemačka, tradicionalno drugo omiljeno za hrvatske proizvođače. Ipak, snažniji podbačaj iz prethodnih mjeseci kada je u Italiji eksplodirala epidemija, donekle je popravio već lipanj, a sa započetim oživljavanjem talijanske industrije izgledno je da će se u srpnju i narednim mjesecima brojke o trgovinskoj razmjeni polako popraviti. Na svim najvećim tržištima, izuzev Mađarske, zapravo prevladava negativan trend. A osim Mađarske, gdje je rast izvoza ponajprije ostvaren zahvaljujući sirovoj nafti koju se tamo umjesto u Sisak na preradu šalje u Molovu rafineriju, nešto bolji rezultat nego lani izvoznici bilježe još i u Češkoj, Poljskoj, Rumunjskoj, te Ujedinjenom Kraljevstvu i Švicarskoj. Nastavak pozitivnog trenda izvoz ima još i u Turskoj, te Japanu. Iako iz karlovačkog proizvođača oružja stižu vijesti o snažnom rastu potražnje i prodaje u SAD-u, taj rezultat još nije vidljiv na rezultatu, koji je za 11% slabiji, a što, znajući da lijekovi čine gotovo polovicu izvoza u SAD.

Promatrano po djelatnostima, u prerađivačkoj industriji koja čini najveći dio izvoza do kraja lipnja, pozitivnim se trendom izdvajaju samo proizvodnja papira, tekstila (ne i odjeće), računala, elektroničkih i optičkih proizvoda, te električnih strojeva, dok je prehrambena industrija zadržala istu razinu kao lani. Za razliku od izvoza sirovine koja eksponencijalno raste, naftna proizvodnja bilježi najveći pad izvoznog plasmana, gotovo 40%.

Uvoz 2 milijarde ‘mršaviji’

Kad je o uvoznoj statistici riječ, preliminarni podaci za sedam mjeseci govore da i on pada, za više 13%, ili u apsolutnim brojkama uvezeno je 13,08 milijardi eura, gotovo 2 milijarde manje nego u lanjskih sedam mjeseci. Dvije zemlje se izdvajaju po snažnom porastu kupnje njihovih proizvoda – Kina, iz koje je uvezeno 440 milijuna eura, a što je nakon zastoja u vrijeme korone, oporavak koji je uvoz uspio podići za 13% u odnosu na lanjsku razinu. Azerbajdžan je, pak, lani postao važan na uvoznoj listi, ponajprije zahvaljujući nafti, a nadmašio je lanjsku vrijednost za čak 542%, dosegnuvši 287 milijuna eura. I uvoz iz svih zemalja iz kojih se najviše roba nabavlja bilježi minus u odnosu na lani, od Njemačke koja je na toj ljestvici prva, do Italije s kojom je pad i snažniji nego kod izvoza (26%).