I najnoviji preliminarni podaci Hrvatske narodne banke o bilanci plaćanja potvrdili su uobičajenu opasku analitičara kako je valjda jedina pozitivna strana krize da se usporedno s njom smanjuju vanjske neravnoteže. Upravo tu uzročno-posljedičnu vezu naglašava i glavni ekonomist SG Splitske banke Zdeslav Šantić komentirajući podatke za drugo ovogodišnje tromjesečje prema kojima je deficit tekućeg računa platne bilance u razdoblju travanj-lipanj smanjen na samo 210 milijuna eura, što je čak 156 milijuna eura ili gotovo 43 posto manje u odnosu na isti lanjski kvartal. Ukratko, da su pokrenute investicije, ili domaća potrošnja, i deficit tekućeg računa bio bi veći. Smanjivanje tog deficita je očekivano i na tragu je predviđanja blagog sužavanja manjka tekućeg računa bilance plaćanja u ovoj godini. Zrinka Živković Matijević, direktorica Direkcije ekonomskih istraživanja u Raiffeisen banci, stoga ističe kako za daljnja kretanja ostaje ključno pitanje konkurentnosti odnosno sposobnosti da se poboljša saldo robne razmjene, dok na računu dohodaka treba računati s tim da će se na njemu odraziti veći troškovi refinanciranja, tj. plaćanja kamata. Naglašava i kako izravna strana ulaganja (FDI) u Hrvatsku bilježe daljnje smanjenje na godišnjoj razini te je izgledno da će 2012. Hrvatska zaključiti s najmanjim priljevom FDI-a od 1995. godine.

Presušuju strana ulaganja

Od travnja do kraja lipnja izravna strana ulaganja iznosila su svega 144 milijuna eura, a u prvih šest mjeseci 154,4 milijuna eura, što je za gotovo tri četvrtine ili 444 milijuna eura manje u odnosu na isto razdoblje lani. Osim globalno visoke averzije prema riziku te nepovoljnog investicijskog okruženja, to je i posljedica izostanka privatizacijskih procesa koji su značajno sudjelovali u priljevu inozemnog kapitala u pretkriznim vremenima, podsjećaju u RBA. U drugom su kvartalu smanjenju deficita tekućeg računa najviše pridonijeli smanjenje manjka na računu dohotka i rast suficita na računu usluga. Na računu dohotka, na kojem se evidentiraju isplate dohodaka (dividendi, kamata i ostalih oblika prinosa) po osnovi držanja financijske imovine između rezidenata i nerezidenata, manjak je iznosio 393 milijuna eura, što je za 165 milijuna eura ili gotovo 30 posto manji deficit nego u drugom tromjesečju 2011., ističe se u blic-analizi RBA. Analitičari primjećuju i kako je u prva tri ovogodišnja mjeseca na računu dohodaka zabilježen porast na godišnjoj razini, a to uvelike pripisuju promjenama u poreznom sustavu vezano uz isplate dividendi. Procjenjuje se, naime, da je to rezultat isplata dividendi u dva dijela zbog čega se deficit u prvom tromjesečju povećao, a u drugom smanjio na godišnjoj razini.

Turizam kao amortizer 

Na računu usluga višak je u drugom tromjesečju dosegnuo 1,64 milijarde eura, što je 3,4 posto ili 54 milijuna eura više nego u istom lanjskom kvartalu. Dakako, najveći doprinos tome dao je povećan priljev deviza od turizma, odnosno prihodi od putovanja. To je bilo i očekivano s obzirom na već poznate dobre pokazatelje o broju dolazaka i noćenja turista, ističe Živković Matijević. Prihodi od putovanja porasli su 9,1 posto dosegnuvši 1,76 milijardi eura, dok se prema državnim statističarima manjak na računu roba produbio za 4,8% na godišnjoj razini, budući da je vrijednost odnosno prihod od izvoza pala više nego rashodi slijedom izvoza.