Globalni bankovni sustav mogao bi se suočiti s još jednim valom kazni i uvođenja još strože regulative nakon afere FinCen, smatraju inozemni bankovni analitičari. Afera se temelji na tisućama izvješća o sumnjivim djelatnostima koje su službama financijske policije američkog ministarstva financija (FinCen) uputile banke iz cijelog svijeta. Naime, banke su zakonski obvezne izvijestiti regulatore ako primijete sumnjive aktivnosti svojih klijenata, poput mogućeg pranja novca ili kršenja sankcija. No, valja naglasiti kako izvješća nisu dokaz da se kazneno djelo uistinu i dogodilo. Dokumenti do kojih je došao portal Buzzfeed i Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara odnose se na 2 bilijuna dolara transakcija, koje su cirkulirale između 1999. i 2017. godine.

Podsjetimo, istraga ukazuje na nekoliko velikih globalnih banaka: JPMorgan Chase, HSBC, Standard Chartered, Deutsche Bank, Société Générale i Bank of New York Mellon. One su optužene da su nastavile prebacivati sredstva osumnjičenih kriminalaca, i to i nakon što su protiv njih pokrenuti procesi ili nakon što su osuđeni zbog financijskih prekršaja. Objava dokumenata srušila je vrijednost dionica banaka, pa je primjerice cijena dionice HSBC-a pala na najnižu razinu u četvrt stoljeća. Prozvane banke tvrde da su posljednjih godina uložile znatan novac u unapređenje sustava sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma te opovrgavaju bilo kakva namjerna kršenja regulative. Međutim, afera također ukazuje na nemoć američkih vlasti u regulaciji tih transakcija. U priopćenju objavljenom prije objave istrage, financijska policija je upozorila da je objavljivanje izvješća o sumnjivim aktivnostima „kazneno djelo koje može imati utjecaj na nacionalnu sigurnost Sjedinjenih Država“.

Rachel Woolley, analitičarka financijske regulative u konzultantskoj tvrtki Fenergo komentirala je za CNBC kako afera FinCen ukazuje na „sistemske greške unutar cijelog financijskog sustava i industrije“. Ona smatra da su izvješća o sumnjivim aktivnostima bankama poslužile kao „obrambeni mehanizam“ za prebacivanje odgovornosti na druge institucije, s obzirom da dobar dio država nema dovoljne resurse da detaljnu istragu temeljem takvih prijava. „Kazne bankama rastu, od financijske krize naplaćeno je više od 40 milijardi dolara, no je li to uistinu obeshrabrilo financijske institucije da se bave transakcijama kojima se pere novac?“, pita se Woolley. „U odnosu na bilijune dolara koji su ilegalno prošli kroz banke, naplaćene kazne čine se tek kao trošak poslovanja“, dodaje ta analitičarka.

Prema njezinu mišljenju, bankovni sektor sada treba pokrenuti efektivnu, a ne samo tehničku usklađenost s regulativom o sprečavanju pranja novca. „Dani skrivanja iza složene regulative i papirologije su završeni, cijela industrija treba efikasnije surađivati kako bi spriječila da kriminal uđe u financijski sustav“, ocjenjuje Woolley. Institut za međunarodne financije izrazio je nadu da će afera FinCen motivirati političare širom svijeta na provođenje hitnih reformi radi borbe s financijskim kriminalitetom, koji za predsjednika te organizacije Tima Adamsa predstavlja smrtnu prijetnju za društvo u cjelini. Tomasz Walkowicz, potpredsjednik agencije za kreditni rejting DBRS Morningstar, smatra kako ustrojavanje adekvatne interne kontrole treba biti najvažniji prioritet banaka.

„Unatoč pritiscima na profitabilnost uslijed pandemije i niskih kamatnih stopa, banke moraju nastaviti ulagati u jačanje kontrole operativnih rizika“, mišljenja je Walkowicz.

Dodao je kako će nakon ove afere svaki idući slučaj propusta u sprečavanju pranja novca rezultirati velikim regulatornim kaznama.