Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Osam malih banaka završilo ‘u crvenom’

Autor: Ana Blašković
17. studeni 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Iako brojka od osam banka u gubicima zvuči zlokobno, riječ je o manje od šest posto tržišta, a većina gubitaša dobro je kapitalizirana

Dok su proteklih godina na krilima kreditnog buma i jeftinoga inozemnoga kapitala banke bilježile rekordnu profitabilnost, protekla je godina naglo razotkrila manjkavosti njihovih poslovnih politika. Od trideset i dvije banke koje se bore za svoj dio tržišnog kolača čak osam njih poslovalo je s gubitkom u devet ovogodišnjih mjeseci.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Pospremanje bilanci
Iako podatak da je četvrtina banaka u minusu zvuči zlokobno, pozitivna okolnost leži u činjenici da su tih osam banaka tek minorni igrači na tržištu koji zajedno drže 21,3 milijarde kuna aktive, odnosno samo 5,7 posto bankarskog tržišta. Prvo mjesto na ljestvici gubitaša sa 245,5 milijuna kuna drži Hrvatska poštanska banka (zasad) još u većinskom vlasništvu države i aktivom od 14,5 milijardi kuna. Podsjetimo, projekta spašavanja HPB-a početkom rujna prihvatila se nova Uprava na čelu s Čedom Maletićem i Dubravkom Kolarić nakon čijeg dolaska je počelo čišćenja kreditnog portfelja kredit po kredit i vraćanje povjerenja i ugleda banke. Nakon pregledavanja tri četvrtine portfelja HPB je izdvojio 285 milijuna kuna rezervacija i iskazala gubitak od 245,5 milijuna kuna. No tu neće biti kraj iskazanom minusu; nakon konačnog pospremanja poslovanja očekuje se dodatan rast rezervacija i gubitka.

Dok su proteklih godina na krilima kreditnog buma i jeftinoga inozemnoga kapitala banke bilježile rekordnu profitabilnost, protekla je godina naglo razotkrila manjkavosti njihovih poslovnih politika. Od trideset i dvije banke koje se bore za svoj dio tržišnog kolača čak osam njih poslovalo je s gubitkom u devet ovogodišnjih mjeseci.

Pospremanje bilanci
Iako podatak da je četvrtina banaka u minusu zvuči zlokobno, pozitivna okolnost leži u činjenici da su tih osam banaka tek minorni igrači na tržištu koji zajedno drže 21,3 milijarde kuna aktive, odnosno samo 5,7 posto bankarskog tržišta. Prvo mjesto na ljestvici gubitaša sa 245,5 milijuna kuna drži Hrvatska poštanska banka (zasad) još u većinskom vlasništvu države i aktivom od 14,5 milijardi kuna. Podsjetimo, projekta spašavanja HPB-a početkom rujna prihvatila se nova Uprava na čelu s Čedom Maletićem i Dubravkom Kolarić nakon čijeg dolaska je počelo čišćenja kreditnog portfelja kredit po kredit i vraćanje povjerenja i ugleda banke. Nakon pregledavanja tri četvrtine portfelja HPB je izdvojio 285 milijuna kuna rezervacija i iskazala gubitak od 245,5 milijuna kuna. No tu neće biti kraj iskazanom minusu; nakon konačnog pospremanja poslovanja očekuje se dodatan rast rezervacija i gubitka.

Politički uteg
Iako je gubitak ostalih banaka posljedica čišćenja bilanci i rasta rezervacija, druge banke uglavnom osjećaju samo krizu realnog sektora na svoje poslovanje (bez dodatnog utega političkih odluka) i njihovi gubici nisu ni približno toliko “impresivni”. Na drugome mjestu ljestvice gubitaša je Banco Popolare Croatia (BPC) sa 35,7 milijuna kuna. Ta mala banka u većinskom vlasništvu talijanskog Banco Popolarea ima gotovo dvije milijarde kuna imovine kojom drži 0,5 posto tržišta. Nakon BPC-a, slijedi još jedna banka u talijanskom vlasništvu, Veneto banka, sa 27,4 milijuna kuna negativnog rezultata. Veneto banka također je imala rast aktive od gotovo jedanaest posto, a u devet mjeseci izdvojila je 11,7 milijuna kuna za troškove rezervacija na teret dobiti. I “manja sestra” HPB-a, Croatia banka, u državnom vlasništvu, prvih devet mjeseci poslovanja također je zaključila u minusu. Croatia banka ostvarila je 14,5 milijuna kuna gubitka, a troškovi rezervacija popeli su se na 10,2 milijuna kuna. Ljestvicu banki koje su u dosadašnjem tijeku godine zabilježile minuse zaključuju Banka Kovanica, Primorska i Nava banka te BKS Bank. Minus Banke Kovanica, čiji je vlasnik talijanska Cassa di Risparmio della Repubblica di San Marino, dosegao je krajem rujna 10,9 milijuna kuna, a rezervacije 9,4 milijuna kuna. Uz aktivu od 1,1 milijarde kuna Kovanica drži 0,3 posto ukupne bankarske aktive na tržištu.

Veće rezervacije
Leđa Primorskoj i Nava banci, za razliku od navedenih, ne čuvaju strane financijske institucije spremne za kreditiranje svojih podružnica u slučaju da im je to potrebno. Iako u talijanskom, Primorska banka koja je ostvarila 6,3 milijuna kuna gubitka, nalazi se u vlasništvu fizičkih osoba. Aktivom od 146,8 milijuna kuna banka je izdvojila 3,7 milijuna kuna rezervacija. Pretposljednja na ljestvici gubitaša je Nava banka u vlasništvu domaćih fizičkih osoba s minusom od 3,9 milijuna kuna te tek 164 milijuna kuna rezervacija. Konačno, na osmome mjestu s najmanjim gubitkom u poslovanju od 1,2 milijuna kuna nalazi se BKS Bank. Ta bivša Kvarner banka, s aktivom od 597,9 milijuna kuna (0,16 posto tržišta), od veljače 2007. u rukama austrijske BKS banke. Do kraja godine pak gubici bi se mogli dodatno produbiti jer se očekuje daljnji rast nenaplativih plasmana koje su u zadnjem tromjesečju banke usporile reprogramima. Bez njih su izvjesne veće rezervacije na teret dobiti.

Autor: Ana Blašković
17. studeni 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close