EN DE

Okrupnjavanje bankarskog sektora Srbije

Autor: Vladimir Harak
21. travanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Velike banke u Srbiji preuzimaju malene što dovodi do koncentracije kapitala te pet najvećih banaka drži 45,9 posto bankarskog tržišta

Tijekom 2007. godine bilo je vidljivo da bankarsko tržište Srbije prolazi kroz proces konsolidacije i da se smanjuje dotadašnja izrazita usitnjenost. To je bilo posebice izraženo tijekom drugog polugodišta kada su neke od velikih banaka preuzele manje banke i integrirale ih u svoje poslovne operacije. Nakon spajanja s Bancom Sanpaolo Banca Intesa je preuzela njezinu novosadsku tvrtku kćer Panonsku banku, dok je National bank of Greece (NBG) sve svoje poslovne aktivnosti u Srbiji integrirala pod imenom Vojvođanske banke.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Smanjen broj banaka
Slično je napravila i mađarska OTP Banka, koja je preuzela tri banke – Kulsku, Zepter i Nišku banku i objedinila njihove poslove pod svojim imenom. Koncem 2007. godine u Srbiji je poslovalo 35 banaka. To znači da je broj poslovnih banaka, u odnosu na 31. prosinca 2006. godine, smanjen za dvije, dok je u odnosu na konac 2005. smanjenje znatnije jer je tada poslovalo 40 banaka. Bankarsko poslovanje je organizirano u 2435 organizacijskih jedinica. Ukupno je angažirano 30.246 bankarskih činovnika, što je 519 radnika više nego na koncu trećeg kvartala 2007. godine. Većinu banaka u Srbiji, njih 21, kontrolira inozemni kapital. Šest banaka je u mješovitom vlasništvu domaćih fizičkih i pravnih osoba, dok je osam banaka, među kojima treba istaknuti Komercijalnu banku, u većinskom državnom vlasništvu. Kad bi se promatrala struktura bankarskog kapitala, onda se može uočiti da inozemni vlasnici raspolažu sa 1179 milijardi dinara (14,5 milijardi eura), odnosno sa 75,5 posto ukupnog kapitala. U državnom vlasništvu je 246 milijardi dinara (oko tri milijarde eura), dok domaći privatni kapital raspolaže sa 136,4 milijarde dinara (1,7 milijardi eura). Ukupan bilančni iznos iznosio je 1561 milijardu dinara (19,3 milijarde eura) i bio je za 141 milijardu (1,7 milijardi eura), odnosno za deset postotaka veći nego na koncu trećeg kvartala. Na temelju ukupnog bilančnog iznosa banke u Srbiji dijele se u četiri kategorije. Sa svotom do 10 milijardi dinara ima osam banaka i one posjeduju 2,9 posto ukupne bilančne svote. Najviše banaka, njih 15, u drugoj je grupi (od 10 do 50 milijardi dinara) i one drže 22,9 postotaka ukupne aktive. U trećoj kategoriji (od 50 do 100 milijardi dinara) nalazi se osam banaka koje posjeduju 33,7 posto bilančne svote, dok su na samom vrhu (više od 100 milijardi dinara) četiri banke, koje imaju čak 40,5 postotaka ukupne aktive sustava.

Tijekom 2007. godine bilo je vidljivo da bankarsko tržište Srbije prolazi kroz proces konsolidacije i da se smanjuje dotadašnja izrazita usitnjenost. To je bilo posebice izraženo tijekom drugog polugodišta kada su neke od velikih banaka preuzele manje banke i integrirale ih u svoje poslovne operacije. Nakon spajanja s Bancom Sanpaolo Banca Intesa je preuzela njezinu novosadsku tvrtku kćer Panonsku banku, dok je National bank of Greece (NBG) sve svoje poslovne aktivnosti u Srbiji integrirala pod imenom Vojvođanske banke.

Smanjen broj banaka
Slično je napravila i mađarska OTP Banka, koja je preuzela tri banke – Kulsku, Zepter i Nišku banku i objedinila njihove poslove pod svojim imenom. Koncem 2007. godine u Srbiji je poslovalo 35 banaka. To znači da je broj poslovnih banaka, u odnosu na 31. prosinca 2006. godine, smanjen za dvije, dok je u odnosu na konac 2005. smanjenje znatnije jer je tada poslovalo 40 banaka. Bankarsko poslovanje je organizirano u 2435 organizacijskih jedinica. Ukupno je angažirano 30.246 bankarskih činovnika, što je 519 radnika više nego na koncu trećeg kvartala 2007. godine. Većinu banaka u Srbiji, njih 21, kontrolira inozemni kapital. Šest banaka je u mješovitom vlasništvu domaćih fizičkih i pravnih osoba, dok je osam banaka, među kojima treba istaknuti Komercijalnu banku, u većinskom državnom vlasništvu. Kad bi se promatrala struktura bankarskog kapitala, onda se može uočiti da inozemni vlasnici raspolažu sa 1179 milijardi dinara (14,5 milijardi eura), odnosno sa 75,5 posto ukupnog kapitala. U državnom vlasništvu je 246 milijardi dinara (oko tri milijarde eura), dok domaći privatni kapital raspolaže sa 136,4 milijarde dinara (1,7 milijardi eura). Ukupan bilančni iznos iznosio je 1561 milijardu dinara (19,3 milijarde eura) i bio je za 141 milijardu (1,7 milijardi eura), odnosno za deset postotaka veći nego na koncu trećeg kvartala. Na temelju ukupnog bilančnog iznosa banke u Srbiji dijele se u četiri kategorije. Sa svotom do 10 milijardi dinara ima osam banaka i one posjeduju 2,9 posto ukupne bilančne svote. Najviše banaka, njih 15, u drugoj je grupi (od 10 do 50 milijardi dinara) i one drže 22,9 postotaka ukupne aktive. U trećoj kategoriji (od 50 do 100 milijardi dinara) nalazi se osam banaka koje posjeduju 33,7 posto bilančne svote, dok su na samom vrhu (više od 100 milijardi dinara) četiri banke, koje imaju čak 40,5 postotaka ukupne aktive sustava.

Koncentracija kapitala
Pet najvećih banaka (Banca Intesa, Raiffeisen, Hypo banka, Komercijalna i Eurobank EFG) drže 45,9 posto ukupne bilančne svote, dok prvih deset banaka kontrolira 67,5 postotaka ukupne bilančne svote. To govori da postepeno dolazi do koncentriranja kapitala u bankarskom sektoru Srbije. Tijekom 2007. godine bankarski sektor ostvario je bruto dobit od 23,5 milijardi dinara (294 milijuna eura), što je za 42 posto više nego u 2006. godine. Ukupni plasmani banaka dostigli su 760,9 milijardi dinara, ili 39 postotaka više nego u prethodnoj godini. Najveći dio tih sredstava usmjeren je prema gospodarstvu (57,5 posto), dok 39,8 postotaka predstavljaju zajmovi odobreni građanima.

Autor: Vladimir Harak
21. travanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close