Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Od svih regionalnih burzi ljeto najpogubnije za srpsko tržište

Autor: Ante Pavić
05. rujan 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Promet na Beogradskoj burzi iznosio je u kolovozu 44,6 milijuna eura, što je četiri puta manje u odnosu na lani

Veliko smanjenje prometa glavna je i zajednička značajka svih burzi u regiji u kolovozu ove godine. Ljetni mjeseci i inače su razlog smanjenja prometa na svim burzama, ali ovogodišnji kolovoz po nečemu se ipak razlikuje od uobičajenih ljetnih pauza na tržištima kapitala. Globalna financijska kriza utjecala je na povlačenje stranih institucionalnih investitora već na početku ove godine, što je na plitkim tržištima kapitala, kakva su regionalna, donijelo i daljnje smanjenje prometa. Ponajviše je to razlog smanjenja vrijednosti dionica, pa tako i dioničkih indeksa.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Pad prometa
Primjerice, promet na Beogradskoj burzi iznosio je u kolovozu ove godine 44,6 milijuna eura, što je četverostruko smanjenje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Smanjenje prometa u odnosu na srpanj iznosi 50 posto. Tako je bilo i na Zagrebačkoj burzi gdje je promet u kolovozu ove godine iznosio 84,7 milijuna eura, što je dvostruko manje od prometa zabilježenog u srpnju. Tako mali promet posljednji je put ostvaren u studenom 2006. godine. Osim toga dionički indeks CROBEX krajem kolovoza potonuo je ispod 3500 bodova, vrativši se na vrijednosti iz travnja ove godine. CROBEX je u odnosu na srpanj pao 3,9 posto te je od početka godine izgubio više od 33 posto svoje vrijednosti. Dionički indeks Beogradske burze BELEX 15 od početka godine izgubio je 41,9 posto svoje vrijednosti, a samo je u kolovozu izgubio 9,1 posto. Na Sarajevskoj je burzi u kolovozu protrgovano u ukupnoj vrijednosti 13,4 milijuna eura. Sarajevska burza bilježi 39-postotno smanjenje prometa u odnosu na srpanjsko razdoblje. Pad prometa i indeksa na toj bosanskohercegovačkoj burzi koja sudjeluje sa 67,3 posto ukupnog prometa burzi u BiH počeo je prije nego na ostalim burzama u regiji. Indeks SASX-10 pao je u kolovozu po stopi od 7,4 posto, dosegnuvši jednu od povijesnih najnižih razina, potonuvši ispod psihološke granice od 2000 bodova. Ljubljanska burza u kojoj slovenska Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja još nije dala Bečkoj burzi dozvolu za stjecanje 81 posto udjela također ima problema s iznimno malim prometom i padom vrijednosti indeksa. Dnevni promet rijetko kada prelazi 2 milijuna eura i svakoga je mjeseca sve manji. Dionički indeks SBI20 ovih je dana dosegao najnižu razinu unatrag godinu dana, a od početka godine na vrijednosti je izgubio više od 30 posto. Regionalna tržišta su pod utjecajem negativnih vijesti kako iz svijeta, tako iz domaćega gospodarstva. Ulagačima u regiji mogu naći malu utjehu u činjenici da se slični rekordni padovi indeksa i prometa bilježe i na puno razvijenijim i daleko većim burzama na Zapadu. Međutim, jedna stvar ipak ide u prilog regiji. Naime, kako je riječ o brzorastućim tržištima, tako su prošle godine svi regionalni dionički indeksi rasli po rekordno velikim stopama, a dionice su ostvarivale goleme prinose. Na Zagrebačkoj burzi, primjerice, bilo je dionica koje su rasle po nekoliko stotina posto, dok je, primjerice, ljubljanski indeks prošle godine narastao više od 78 posto.

Veliko smanjenje prometa glavna je i zajednička značajka svih burzi u regiji u kolovozu ove godine. Ljetni mjeseci i inače su razlog smanjenja prometa na svim burzama, ali ovogodišnji kolovoz po nečemu se ipak razlikuje od uobičajenih ljetnih pauza na tržištima kapitala. Globalna financijska kriza utjecala je na povlačenje stranih institucionalnih investitora već na početku ove godine, što je na plitkim tržištima kapitala, kakva su regionalna, donijelo i daljnje smanjenje prometa. Ponajviše je to razlog smanjenja vrijednosti dionica, pa tako i dioničkih indeksa.

Pad prometa
Primjerice, promet na Beogradskoj burzi iznosio je u kolovozu ove godine 44,6 milijuna eura, što je četverostruko smanjenje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Smanjenje prometa u odnosu na srpanj iznosi 50 posto. Tako je bilo i na Zagrebačkoj burzi gdje je promet u kolovozu ove godine iznosio 84,7 milijuna eura, što je dvostruko manje od prometa zabilježenog u srpnju. Tako mali promet posljednji je put ostvaren u studenom 2006. godine. Osim toga dionički indeks CROBEX krajem kolovoza potonuo je ispod 3500 bodova, vrativši se na vrijednosti iz travnja ove godine. CROBEX je u odnosu na srpanj pao 3,9 posto te je od početka godine izgubio više od 33 posto svoje vrijednosti. Dionički indeks Beogradske burze BELEX 15 od početka godine izgubio je 41,9 posto svoje vrijednosti, a samo je u kolovozu izgubio 9,1 posto. Na Sarajevskoj je burzi u kolovozu protrgovano u ukupnoj vrijednosti 13,4 milijuna eura. Sarajevska burza bilježi 39-postotno smanjenje prometa u odnosu na srpanjsko razdoblje. Pad prometa i indeksa na toj bosanskohercegovačkoj burzi koja sudjeluje sa 67,3 posto ukupnog prometa burzi u BiH počeo je prije nego na ostalim burzama u regiji. Indeks SASX-10 pao je u kolovozu po stopi od 7,4 posto, dosegnuvši jednu od povijesnih najnižih razina, potonuvši ispod psihološke granice od 2000 bodova. Ljubljanska burza u kojoj slovenska Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja još nije dala Bečkoj burzi dozvolu za stjecanje 81 posto udjela također ima problema s iznimno malim prometom i padom vrijednosti indeksa. Dnevni promet rijetko kada prelazi 2 milijuna eura i svakoga je mjeseca sve manji. Dionički indeks SBI20 ovih je dana dosegao najnižu razinu unatrag godinu dana, a od početka godine na vrijednosti je izgubio više od 30 posto. Regionalna tržišta su pod utjecajem negativnih vijesti kako iz svijeta, tako iz domaćega gospodarstva. Ulagačima u regiji mogu naći malu utjehu u činjenici da se slični rekordni padovi indeksa i prometa bilježe i na puno razvijenijim i daleko većim burzama na Zapadu. Međutim, jedna stvar ipak ide u prilog regiji. Naime, kako je riječ o brzorastućim tržištima, tako su prošle godine svi regionalni dionički indeksi rasli po rekordno velikim stopama, a dionice su ostvarivale goleme prinose. Na Zagrebačkoj burzi, primjerice, bilo je dionica koje su rasle po nekoliko stotina posto, dok je, primjerice, ljubljanski indeks prošle godine narastao više od 78 posto.




Prelijevanje krize
Međutim, slom hipotekarnog tržišta u SAD-u prelio se i na ostatak svijeta te je udarni val konačno došao i do burzi u regiji koje su krajem prošle, a pogotovo ove godine počele osjećati povlačenje kapitala i utjecaj nešto lošije makroekonomske situacije. Sve su glasnija razmišljanja o uvođenju novih financijskih instrumenata poput izvedenica koji bi u vrijeme smanjene likvidnosti trebali prema mišljenju fond-menadžera privući inozemne ulagače. Osim toga primjetan je trend konsolidacije i čvršćeg povezivanja burzi u regiji. Upravo stoga su čelnici regionalnih burzi potpisali sporazum o suradnji, dok se naveliko počelo spominjati preuzimanje crnogorske NEX burze od Zagrebačke burze koja je i najveća burza u zemljama bivše Jugoslavije. Bečka je burza prije dva mjeseca ušla na slovensko tržište tako da zasiugurno slijedi nastavak konsolidacije i pozicioniranja burzi u ovom dijelu Europe.

Globalni ulagači čekaju oporavak

Nitko od stručnjaka ne usuđuje se porgnozirati kada bi točno trebalo doći do oporavka likvidnosti burzi. Iako je vrlo nezahvalno prognozirati, mnogi od njih ipak tvrde da očekuju da se situacija popravi do kraja ove godine ako se ispune neki preduvjeti, poput oporavka svjetskih financija. Usprkos različitim mišljenima i revidiranim prognozama činjenica je da oporavak ovisi o globalnim gospodarskim kretanjima. Tek kada se financijska kriza smiri i umanje se strahovi ulagača zbog rastuće cijene energenata i inflacije, može se očekivati povratak većeg broja stranih ulagača.

Autor: Ante Pavić
05. rujan 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close