Leasing je poseban oblik financiranja koji se temelji na ideji da je objekt leasinga bolje koristiti nego kupiti. On omogućuje korisniku da opremu ili nekretninu dobije na korištenje na vrijeme koliko mu je potrebna umjesto da je kupi. Ako je vjerovati Tonćiju Lazibatu, Nikoli Knegu i Ameru Konjhodžiću, koji su u svojoj studiji pod nazivom “Utjecaj leasinga na hrvatski deficit robne razmjene”, povijest leasinga seže daleko u prošlost, čak je starija i od danas poznatih i priznatih financijskih institucija. U studiji se tako citira egipatski profesor M. el. Mokhtar Benu prema kojem su prve leasing operacije započele još davne 3100. godine prije Krista u starom Egiptu za vrijeme prvog faraona Menesa. On je navodno vrlo često koristio leasing kakav danas poznajemo, odnosno iznajmljivao je ratarske alate za svoje poljoprivrednike. Drugi povjesničari se kunu da je povijest leasinga čak i starija. Sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeća otkrivene su glinene pločice koje su pravi opipljivi dokumentirani dokaz o leasingu, u drevnom gradu Uru, u Mezopotamiji, oko 300 kilometara od današnjeg Bagdada. Svećenici koji su upravljali gradom poljoprivrednicima su iznajmljivali arhaične plugove, lopate, ali i zemlju. To su ujedno postale prve prave zabilježene transakcije u leasingu. Poslije je babilonski kralj Hamurabi pod leasing davao cijeli niz predmeta i alata kao i osobnu imovinu, a takvu su praksu poslije koristili i Rimljani i Grci. Čak je i iznajmljivanje brodova poznato još od vremena drevnih moreplovaca i trgovaca Feničana, što je, prema današnjim kriterijima, prvi pravi leasing opreme.

Leasing u Americi
U 18. stoljeću leasing dolazi u Sjedinjene Američke Države koje su ga toliko usavršile da su postale jedan od prvaka leasinga u modernom dobu. Tada su se na laesing najviše uzimali konji, i to cijele ergele, kola za prijevoz putnika i robe. Potkraj devetnaestog stoljeća krenuo je leasing opreme za gradnju željeznica, leasing riječnih teglenica i lokomotiva, opreme koja se povezivala s industrijskom revolucijom. Početkom 20. stoljeća leasing opreme većinom se financirao ugovorima koje je željeznica sklapala s privatnim proizvođačima za kupnju željezničkih vagona, i to prema ugovorima vrlo sličnima današnjim standardnim kupoprodajnim ugovorima. Prvi operativni leasing u SAD-u odnosio se na proizvođače koji su kupili ili proizvodili vagone i nakon toga ih davali na leasing pod uvjetom da ih samostalno održavaju te da ostanu u njegovu vlasništvu nakon isteka razdoblja leasinga. Dvadesetih godina prošloga stoljeća proizvođači su tražili nove načine prodaje svoje opreme, što je dovelo do nove evolucije leasinga. Proizvodi su promovirani prodajnim ugovorima koji su zatim prodavani uz popuste bankama i financijskim kompanijama. Prošlog stoljeća razvili su se i drugi mnogo kreativniji stimulansi daljnjeg razvoja leasinga. U Drugom svjetskom ratu trebalo je iznaći način za pogodovanje pogođenim ekonomijama. Naime, rat je natjerao mnoge kompanije da pronađu alternativne načine pribavljanja kapitala koji nisu uključivali visoka ulaganja u opremu za proizvodnju koja na kraju rata ne bi mogla više biti korištena. Tako su se počeli pojavljivati razni “formalni” oblici leasinga. Operativni leasing, koji se odnosi na cijeli niz kratkoročnih oblika ugovora o leasingu, razvijen je od leasinga opreme koja je dolazila u paketu s operaterom te opreme, na primjer uz kamion putem ugovora o leasingu dolazio je i vozač. Dugoročni leasing opreme nastao je krajem četrdesetih godina prošlog stoljeća s leasingom željezničke opreme. Godine 1954. US Leasing Corp. postao je prva kompanija koja je počela raditi leasing ugovore za sve vrste opreme na način kakav je danas najuobičajeniji. Paketi ekonomskih stimulansa, promjene poreznih zakona, promjene u računovodstvenim standardima i strukturama leasinga šezdesetih, sedamdesetih i osamsdesetih godina dvadesetog stoljeća učinile su leasing industriju prilagodljivijom.

Plaćaj kako zaradiš
Industrija leasinga sama je sebe više puta ponovno izmišljala, nastavljajući se kretati uzlaznom putanjom sve većeg obujma i vrijednosti poslova kao i sve veće profitabilnosti. Postotak akvizicija kapitala leasingom umjesto ostalih metoda financiranja opreme rasla je kontinuirano svake godine. Šezdesetih su godina proizvođači računala Xerox i IBM prepoznali način kako se velikom količinom sredstava može zaraditi od financiranja opreme leasingom. Leasing uredske opreme i računala koji je tada započeo predstavljao je velik udjel u ukupnoj profitabilnosti leasing industrije zbog činjenice kako je velik broj kompanija bio izložen takvom obliku financiranja opreme. Naravno, u to su se ubrzo uključile i treće stranke, odnosno leasing kompanije kojima osnovna djelatnost nije bila leasing računala, nego leasing kao takav. Uskoro su i ostale industrije uvidjele prednosti tržišta leasinga opreme. Kad je američki Kongres amandmanom omogućio bankama da se bave i drugim oblicima plasmana kapitala osim klasičnog posuđivanja, banke su se našle u mogućnosti da se bave iznajmljivanjem opreme. Uskoro je leasing postao poštovanja vrijedan oblik kreativnog financiranja u kojem je niz kompanija uviđao prednosti umjesto oblika financiranja kojem se pribjegava ako se to ne može izbjeći. Leasing kakav danas poznajemo, priznajemo i koristimo može biti financijski i operativni. Razlikuju su po stjecanju vlasništva nad predmetom leasinga, uvjetima odobravanja i načinu obračuna troškova najma te poreznom tretmanu. Kod financijskog leasinga predmet najma prelazi u potpuno vlasništvo korisnika sa zadnjom otplaćenom ratom leasinga. Za cijelo vrijeme najma vodi se u poslovnim knjigama korisnika kao investicija i iskazuje se u sklopu njegove bilance zaduženosti kao obveza. Vrijednost predmeta leasinga obračunava se u bruto iznosu s PDV-om koji se plaća ili u jednakim obrocima tijekom najma ili kao jednokratni iznos nakon njegova završetka.

Porezne prednosti
Kod operativnog leasinga predmet najma ostaje u vlasništvu davatelja najma (leasing tvrtke) za cijelo vrijeme njegova trajanja, ali se nakon njegova isteka može prodati trećim osobama. Vrijednost predmeta leasinga obračunva se u neto iznosu bez PDV-a koji se plaća u jednakim mjesečnim obrocima za cijelo vrijeme trajanja najma. Troškovi operativnog leasinga priznaju se kao troškovi poslovanja i umanjuju osnovicu za plaćanje poreza na dobit. Prednosti leasinga su da se rate otplaćuju iz prihoda koji se ostvaruju upotrebom predmeta leasinga, i to prema načelu “plaćaj kako zaradiš”. Postoje i porezne prednosti, odnosno troškovi (operativnog) leasinga, koje se u potpunosti priznaju u troškove poslovanja, dok se PDV plaća u mjesečnim obrocima. Omogućuje i likvidnost jer korisniku kapital ostaje na raspolaganju za druge investicije ili kao obrtni kapital, a stvara i kreditnu sposobnost jer se njime za razliku od kredita poboljšavaju financijski indikatori likvidnosti i zaduženosti. Troškovi i rizici naplate se smanjuju jer se dobavljač predmeta leasinga isplaćuje odmah, dok je nakon isteka leasinga moguće postati vlasnik opreme ili je zamijeniti s novom i modernijom.