Nakon što je Vlada objavila izgled državnih financija za iduću godinu, odmah je bilo jasno da je proračun preoptimističan.

Budući da se Banski dvori uzdaju u rast BDP-a od 1,3 posto, planira se ista razina prihoda kao i ove godine od 113 milijardi kuna, od čega 5,8 milijardi kuna od poreza na dobit. No, izvjesno je da će tu računicu poremetiti realna situacija u gospodarstvu, posebno pad profita banaka, koje su jedne od najvećih "donatora" korporativnog poreza jer bi ovu godinu banke mogle završiti s niti milijardu kuna dobiti ili četiri puta manje nego lani.

Pritisak HNB-a 
Premda je u javnosti percepcija banaka iznimno negativna, a prosječni građani ne smatraju da banke dijele sudbinu gospodarstva u krizi, njihovi financijski izvještaji govore suprotno. Dok je pretkrizna bruto dobit 2008. iznosila oko šest milijardi kuna, lani je bankarski sustav zaradio 3,4 milijarde kuna bruto dobiti. Topljenje dobiti banaka znači presušivanje priljeva proračunu; nakon 875 milijuna kuna 2011., banke su prošle godine državi platile 667 milijuna kuna poreza na dobit. Neslužbene prognoze za ovu godinu govore niti milijardu kuna bruto dobiti, realnije je da sve banke zarade oko 900 milijuna kuna, što je gotovo četiri puta manje nego prošle godine. Jednostavnom računicom, za ministra financija Slavka Linića to znači manje od 200 milijuna kuna poreza na dobit.

Uz ogradu da je teško prognozirati brojke o profitu, glavni ekonomist Hypo Alpe-Adria banke Hrvoje Stojić ne sumnja da će banke godinu zaključiti znatno lošije nego prethodnih godina. "S padom profita banaka u silaznom trendu bit će i prihod od poreza na dobit", kaže Stojić upozoravajući da niža dobit slijedi i većim kompanijama poput telekoma. Uz krizu realnog sektora, zbog koje su kamatni prihodi pali 1,6 milijardi kuna, najveći pritisak na dobit banaka stiže od HNB-a i strožih pravila za reklasifikaciju loših plasmana, koja vrijede od početka listopada. Dok regulator želi natjerati banke na čišćenje bilanci i pokretanje tržišta nekretnina, njima veće rezevacije nagrizaju dobit jer se ove godine samo na ime tog poteza očekuje oko 1,2 mlrd. kn većih rezervacija.

Predstečajni problemi 
Tmurne prognoze o poslovanju banaka i presušivanju poreza na dobit ne uključuju nove izmjene poreza na dobit i predstečajne nagodbe. Nedavnim izmjenama korporativnog poreza Vlada je, imajući prije svega banke na umu, omogućila da poreznu osnovicu umanje za otpisana potraživanja socijalno ugroženih građana kojima rata ugrožava egzistenciju ili kako bi se spriječila provedba ovrhe nad jedinom nekretninom. Građanima je potkraj listopada bilo blokirano više od 22,6 mlrd. kn, od čega je dvije trećine dug bankama. Otpisi su predviđeni i za tvrtke i obrtnike za koje se procijeni da bi nastavak otplate ugrozio poslovanje. Koliko će banke posegnuti za otpisima, ne može se procjenjivati.Još su veća nepoznanica tisuće predstečajnih nagodbi, u kojima su potraživanja procijenjena na čak 18% BDP-a. Kako najveći dio tog duga pripada bankama, od kojih se traže znatni otpisi, minimalno 30% glavnice i cijeli  iznos kamate, ako prođe nagodba. Propadne li pokušaj dogovora vjerovnika, pa tvrtka završi u stečaju, gubici bi bankama mogli biti puno veći.