Na svjetskim su tržištima cijene nafte porasle i prošloga tjedna, petoga zaredom, dosegnuvši najviše razine u više od dvije i pol godine jer trgovci očekuju rast potražnje za naftom, s obzirom na nastavak oporavka najvećih svjetskih gospodarstava. Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna skočila 3,6 posto, na 76,18 dolar, dok je na američkom tržištu barel poskupio 3,4 posto, na 74,05 dolara.

Rast brži od ponude

Skok cijena nafte na najviše razine od listopada 2018. zahvaljuje se očekivanjima da će potražnja rasti brže od ponude i da će vodeći proizvođači biti oprezni pri postupnom povećanju proizvodnje.

“Proteklih tjedana cijene nafte podupirao je stalni pad globalnih zaliha nafte jer potražnja i dalje polagano raste, iako prilično neravnomjerno. U idućem razdoblju zalihe nafte trebale bi dodatno pasti, pa očekujemo da će cijene nafte nastaviti rasti i u trećem tromjesečju”, rekao je analitičar UBS-a Giovanni Staunovo. Potporu tržištu pružila je i vijest da je predsjednik SAD-a Joe Biden sa senatorima dogovorio ulaganje od 1,2 bilijuna dolara u infrastrukturne projekte, što je potaknulo optimizam u vezi izgleda za potražnju za energijom.

Prihvaćeni projekti čine gotovo dvije trećine novca koja je Biden tražio, a uključuju 312 milijardi dolara ulaganja u transportne projekte, kao što su prometnice, mostovi i zračne luke, te 266 milijardi u druge projekte, poput ulaganja u vodoprivredni sustav i širokopojasni internet. Rast cijena zahvaljuje se i podacima koji pokazuju da se najveća svjetska gospodarstva stabilno oporavljaju od koronakrize. Uz to, ublažena su strahovanja od povećanja kamatnih stopa u SAD-u, nakon što je prošloga tjedna predsjednik Feda Jerome Powell kazao da je namjera središnje banke da podrži oporavak tržišta rada i da neće povećati kamatne stope prebrzo samo zbog jačanja inflacijskih pritisaka.

Nastavak oporavka

A to znači da se može očekivati nastavak snažnog oporavka američkog gospodarstva od koronakrize.

Sve su oči sada uprte u Organizaciju zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezine saveznice, predvođene Rusijom, koji bi se trebali sastati 1. srpnja kako bi razmotrili mogućnosti daljnjeg ublažavanja ograničenja proizvodnje nakon kolovoza.

“Skupina proizvođača ima dovoljno prostora da poveća proizvodnju, a da pritom ne ugrozi trend pada zaliha, s obzirom na poboljšane izglede za potražnju”, rekao je Stephen Brennock iz PVM-a.

Na strani potražnje, OPEC+ morat će uzeti u obzir snažan rast u SAD-u, Europi i Kini, poduprt procjepljivanjem protiv koronavirusa i ponovnim otvaranjem gospodarstva, kažu analitičari. Podsjećaju ipak da su protuteža tim povoljnim trendovima rast novih slučajeva oboljenja od COVID-19 i izbijanje zaraze u drugim dijelovima svijeta.

Podršku cijenama pružaju i prigušeni izgledi za skoro ukidanje sankcija Iranu i povratak značajnije količine njegove nafte na tržište. Neimenovani američki dužnosnik upozorio je, naime, na “ozbiljne razlike” u nizu pitanja vezanih za iransko poštivanje nuklearnog sporazuma iz 2015. godine.