Europske središnje banke i vlade trebale bi razmotriti kupnju korporativnih obveznica u hitnim slučajevima kako bi zaustavile odlazak u stečaj pojedinih kompanija. Predložio je to u ponedjeljak prvi čovjek Saveza poslodavaca Europske unije. Prijedlog koji je objavio Ernest-Antoine Seillière, predsjednik udruženja BusinessEurope, podcrtava strah brojnih korporacija od pribavljanja sredstava za poslovanje usred najgorih ekonomskih uvjeta još od Drugog svjetskog rata, piše londonski Financial Times.

Tržište kredita
Vlade država članica Europske unije kao i njihove središnje banke namijenile su stotine milijardi dolara u raznim programima pomoći namijenjenim spašavanju nacionalnih bankarskih sustava te oživljavanju tržišta kredita na razinu prije recesije. Usto su europske vlade prihvatile pakete fiskalnih poticaja koji bi, zajednički s automatskim rastom javne potrošnje koji će pokrenuti recesija poput naknada za nezaposlene, mogli dosegnuti između 3,3 i 4 posto bruto domaćeg proizvoda Europske unije u 2009. i 2010. godini. No nijedan predsjednik neke europske države, premijer ili čelnik središnje banke, još nije prihvatio prijedlog da bi nacionalne vlade ili središnje banke trebale napraviti radikalan korak naprijed kupnje obveznica privatnih kompanija izvan financijskog sektora. “U teškim vremenima koja nam dolaze svaki državni dužnosnik bi trebao stalno brinuti o tome da se osigura da zdrave kompanije mogu nabaviti sredstva na tržištu i da neće morati u stečaj zbog kratkoročnih problema s likvidnošću”, rekao je Seillière. “Vlade i središnje banke već su povukle važne poteze kako bi se reagiralo na hitne potrebe. No potrebno je razmotriti i daljnje posebne mjere”, dodao je.

Privremeni programi
Na primjer, središnje banke i države trebale bi razmotriti mogućnost za privremene programe kroz koje bi kupovale komercijalne zapise i druge dužničke vrijednosnice izravno od kompanija, predlaže Seillière. Banke su zbog problema u bilancama u posljednjih mjeseci vrlo neodlučne pri pozajmljivanju novca kompanijama. Od sredine 2007. godine u Europskoj uniji i Švicarskoj banke su iz vlastitih bilanci otpisale gotovo 300 milijardi dolara imovine. Kako bi se riješio taj problem, ministri financija europskih država traže načine da se “loša aktiva” banaka izolira od “zdrave”, zbog čega bi trebalo porasti povjerenje u financijska tržišta što bi opet trebalo dovesti do oživljavanja kreditiranja. Seillière je svoj prijedlog obznanio u otvorenom pismu Mireku Topolaneku, premijeru Češke Republike, koja se trenutno nalazi na čelu Europske unije. Sama Unija ovih se dana maksimalno trudi zaštititi koncept jedinstvenog tržišta od protekcionističkih mjera koje pojedine vlade uvode kako bi potaknule nacionalna gospodarstva, a koje su uznemirile pojedine dužnosnike što je objavljeno preko vikenda.

Bez napretka
U svom pismu Seilliére je kazao kako je organizacija BusinessEurope “duboko razočarana” što nema napretka prema dogovoru da se liberalizira svjetska trgovina unatoč obećanju koje su lideri grupe G20 dali prošle godine u Washingtonu. Savez BusinessEurope predstavlja oko 20 milijuna velikih, srednjih i malih europskih kompanija. Prema podacima Europske komisije članicama Unije dosad su odobrena 42 različita programa pomoći bankama u koje se ubrajaju rekapitalizacije, potpore restrukturiranjima, povisivanje iznosa jamčenih depozita i slično. Osim toga neke su članice Unije primile pomoć međunarodnih financijskih institucija. U Komisiji se raspravlja i čekaju podaci o daljnjih 19 programa pomoći koje su predložile države članice. Među tim državama nalaze se Njemačka, Slovenija, Portugal i Francuska kojoj je ovih dana prigovoreno kako su neke njezine predložene mjere potpore gospodarstvu protekcionističke. Najviše paketa pomoći dosad je odobreno Njemačkoj, Danskoj, Belgiji, Nizozemskoj i Švedskoj.

izdvojeno

Brojni programi potpore
Prema podacima Europske komisije članicama Europske unije dosad su odobrena 42 različita programa pomoći bankama u koje se ubrajaju rekapitalizacije, potpore restrukturiranjima, povisivanje iznosa garantiranih depozita i slično. Usto su neke članice Unije primile pomoć međunarodnih financijskih institucija. U Komisiji se raspravlja i čekaju podaci o daljnjih 19 programa pomoći koje su predložile države članice. Među tim državama nalaze se Njemačka, Slovenija, Portugal, Francuska, Finska kao i Nizozemska.