Vijeće Centralne banke Crne Gore (CBCG) na čelu sa guvernerom Ljubišom Krgovićem, kao preventivu protiv prelijevanja efekata globalne financijske krize na crnogorski bankarski sistem donio je niz odluka i mjera.

Odluka o korištenju obavezne rezerve banaka kod CBCG na period duži od jednog dana omogućit će poslovnim bankama da, uz odobrenje CBCG, koriste do 50 posto izdvojenih sredstava onavezne rezerve. Donijeta i odluka o odobravanju kratkoročnih pozajmica bankama na period koji nije duži od mjesec dana. Iz CBCG priopćavaju da je obavezna rezerva crnogorskih poslovnih banaka krajem rujna iznosila 287,6 milijuna eura, što je 3,7 posto manje u odnosu na kolovoz. Na računima CBCG u inozemstvu nalazi se 52,8 posto obaveznih rezervi dok je ostatak deponiran na domaćem računu. Prosječno stanje depozita na koje se obračunava obavezna rezerva izdvojena u rujnu iznosi 1,9 milijuna eura, oročeni depoziti javnog sektora po viđenju sudjeluju sa 11,4 posto. Učešće depozita po viđenju ostalih sektora je 39,7 posto, oročenih do šest mjeseci 28,4 posto, a oni za koje je rok dospijeća od šest mjeseci do dvije godine 20,5 posto. Prosječno stanje depozita na koje se ne obračunava obavezna rezerva je preko 443 milijuna eura. Od tog iznosa oročeni depoziti za koje je rok dospijeća duži od dvije godine iznose 99,3 posto, a ostatak od 0,7 posto su depoziti po viđenju na koje se ne obračunava obavezna rezerva. Vijeće CBCG je revidiralo politiku obavezne rezerve odlukom da proširi osnovicu i smanji njenu stopu na dugoročne depozite radi bolje usklađenosti kredita i uloga. Minimalnim standardima kapitala poslovnih banaka predviđeno je da one banke u Crnoj Gori koje imaju godišnji rast potraživanja po osnovu kredita i poslova lizinga veći od 60 posto održavaju koeficijent solventnosti najmanje na nivou od deset posto. Banke koje imaju godišnji rast potraživanja veći od 100 posto morat će održavati koeficijent solventnosti najmanje na nivou od 12 posto. CBCG uvela je i određena ograničenja crnogorskim poslovnim bankama u obavljanju kreditnih poslova. Najveća ograničenja predviđena su za najveće banke jer bi negativne posljedice prevelike kreditne ekspanzije tih banaka najviše utjecale na sigurnost i stabilnost bankarskog sistema, a jedan od razloga je i princip pravičnosti prema manjim bankama u Crnoj Gori. Odlukom središnje banke Crne Gore o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom banka koja ima neto kredite veće od 200 milijuna eura može ostvariti njihov godišnji rast najviše do 30 posto. Bankama koje imaju od 100 do 200 milijuna eura neto kredita kreditni rast je ograničen na najviše 40, a ostalim na 60 posto.