Obveznica susjedne Slovenije, koja je do prije godinu i pol bila još jedan kandidat za europski paket pomoći, trenutno bilježi najniži prinos od ulaska Slovenije u eurozonu 2007. godine.

Prema navodima financijskog portala iCapital, prinos na slovensku euroobveznicu s rokom dospijeća 2024. godine trenutno se kreće oko 3,4 posto, a razlika u prinosu (spread) između nje i referentne njemačke obveznice spustio se na 189 baznih bodova. Do prije godinu dana prinos je iznosio 5,93 posto. Za usporedbu, spread na portugalsku 10-godišnju obveznicu kreće se oko 226 bodova, a na hrvatsku 278 baznih bodova. Kako piše iCapital, pad prinosa za 20 baznih bodova tijekom prošloga tjedna reakcija je na vrlo uspješan plasman obvezničkog izdanja vrijednog dvije milijarde eura, ali i skupa mjera koje je predstavila premijerka Alenka Bratušek.

Cilj tih mjera je krpanje proračunske rupe od 200 milijuna eura. Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, podsjeća kako su pokazatelji rizičnosti tijekom prošle godine ukazivali upravo na Sloveniju kao najrizičnije gospodarstvo u ovoj regiji. "Međutim,  povoljnije raspoloženje investitora na globalnoj razini prema rastućim tržištima te smanjenje zabrinutosti glede stabilnosti tamošnjeg bankovnog sustava  povoljno su se odrazili na pad premije rizika, a samim time i cijene zaduživanja. Nadalje, špekulacije o novim mjerama ECB-a, odnosno implementiranju nekonvencionalnih ekspanzivnih mjera monetarne politike, imaju pozitivan utjecaj na sužavanje spreadova u eurozoni", kaže Šantić.

Dodaje da se Slovenija još uvijek  suočava sa izazovnom fiskalnom konsolidacijom te izostankom gospodarskog oporavka. Direktorica ekonomskih istraživanja RBA banke Zrinka Živković Matijević podsjeća kako trenutno na međunarodnim tržištima postoji obilje likvidnosti što je i razlog da su prinosi i spreadovi na obveznice perifernih članica eurozone, pa time i Slovenije, na niskim razinama. "Prema dosadašnjim najavama, ovakva razina likvidnosti i dalje će se zadržati", navodi Živković Matijević. Hrvatska se trenutno kod investitora percipira kao najrizičnija članica EU, kaže Zdeslav Šantić, pa će kretanje spreadova na naše obveznice – uz međunarodne čimbenike – ovisiti o našoj fiskalnoj konsolidaciji.