Na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu u srijedu je otvorena usmena rasprava u vezi opravdanosti tužbe  što ju je Slovenija u rujnu 2016. pokrenula protiv Hrvatske, vezano na tražbine "stare" Ljubljanske banke Zagreb iz 80-ih godina prošlog stoljeća, kad je pravna prethodnica sadašnje Nove Ljubljanske banke (NLB) djelovala u Hrvatskoj.

Tijekom rasprave koja je javna zastupnici obiju strana predstavit će svoja stajališta o predmetu tužbe i odgovarati na dodatna pitanja članova velikog sudskog vijeća koje mora donijeti odluku je li sud u Strasbourgu nadležan za taj predmet, budući da su na njemu tužbe država protiv država rijetkost, a u pravilu preuzima slučajeve vezane za kršenje ljudskih prava pojedinaca i grupa ljudi.

Onemogućene naplate 
Ako se proglasi nadležnim, u nastavku postupka odlučuje o meritumu predmeta i tužbenom zahtjevu, a odluka suda je konačna. Slovenija u tužbi koju je usmeno predstavila visoka predstavnica vlade za pitanja sukcesije Ana Polak Petrič tvrdi da Ljubljanska banka Zagreb proteklih 30-ak  godina unatoč brojnim sudskim postupcima koje je pokretala u Hrvatskoj nije mogla naplatiti svoja stara potraživanja u Hrvatskoj iz 80-ih godina prošlog stoljeća.

Prvenstveno se radi o onim potraživanjima koja su nastala kreditiranjem poduzeća, ali i fizičkih osoba. Navodi da je tako oštećena za 429,5 milijuna eura. Slovenska strana smatra da je navedena svota minimalna "pravedna odšteta", odnosno kompenzacija za nenaplaćene tražbine od hrvatskih poduzeća i fizičkih najmoprimaca u Hrvatskoj u vrijeme bivše SFRJ. "Iz europske konvencije o ljudskim pravima jasno proizlazi da svi pojedinci i pravne osobe imaju zajamčena prava. Ukoliko sud odbije našu tužbu, to bi značilo da pravne osobe koje su u državnom vlasništvu ne uživaju ta prava i da sud u Strasbourgu zaštitu njihova prava ne može jamčiti", kazala je Ana Polak Petrič. 

Nema destabilizacije 
U tužbi također navodi da su hrvatske vlasti svojim "sustavnim" intervencijma u sudske procese koje je pokrenula Ljubljanska banka onemogućile naplatu starih potraživanja od poduzeća kao što su IPK Osijek i Ina.

Nadalje, u tužbi se tvrdi da je Hrvatska na taj način kršila više odredaba konvencije o ljudskim pravima koje jamče prava na korištenje imovine, pošteno suđenje i korištenje pravnog lijeka te na jednakopravan tretman. Ministar gospodarstva Darko Horvat u srijedu je na margini konferencije  "InvestCro: Investicije u ključnim sektorima", ocijenio da bilo kakva odluka Europskoga suda za ljudska prava po tužbi Slovenije neće destabilizirati hrvatsko gospodarstvo.