Baselski odbor za bankovni nadzor odbio je žalbe banaka da bi nova predložena regulacija mogla srezati ekonomski rast.

U Odboru kažu da će posljedice promijenjenih pravila biti “umjerene”. U svojoj procjeni Odbor navodi da bi nova regulativa mogla odnijeti 0,38 posto BDP-a u SAD-u, eurozoni i Japanu nakon četiri i pol godine. Ta je brojka tek osmina od 3,1-postotnog smanjenja u pet godina koje je predvidio Institut međunarodnih financija (IIF, Institute of International Finance), piše Bloomberg. Velike svjetske banke, među kojima se nalaze Deutsche Bank i Bank of America, reagirale su na nedavno predstavljanje novih pravila prigovorima da će njihova brza primjena primorati te banke na smanjenje kreditiranja. To bi, posljedično, dovelo do usporavanja gospodarskog rasta. Zabrinutost je posebno izražena u Europi gdje bankovni krediti predstavljaju mnogo veći udio u financiranju kompanije nego li je to u Sjedinjenim Američkim Državama. Američke kompanije više se u pribavljanju novca oslanjaju na tržište kapitala. “Ekonomske koristi predloženih reformi su značajne i treba ih se promatrati zajedno s analizom troškova”, napominje Nout Wellink, predsjednik Baselskog odbora u izjavi. “Te koristi neće biti samo posljedice jačega bankovnog sustava u duljem roku, nego i većeg povjerenja u stabilnost financijskog sustava”, dodaje Wellink.

Pozitivni efekti
U Odboru tvrde da će u duljem razdoblju pozitivni efekti pravila kojima se bankama nalaže podizanje kvalitete i količine jamstvenoga kapitala opravdati troškove. Zdravlje financijskog sustava trebalo bi se poboljšati, a vjerojatnost nove krize trebala bi biti smanjena, drže u Odboru. Ono od čega banke strahuju je moguća potreba za pronalaskom svježih 375 milijardi dolara kapitala, na koliko su efekte novih pravila procijenili analitičari švicarske banke UBS. Prema podacima Bloomberga, banke su diljem svijeta od početka financijske krize 2007. godine otpisale 1,8 bilijuna dolara.

Eurozona najugroženija
Institut međunarodnih financija, čije je sjedište u Washingtonu i koji predstavlja više od 400 financijskih kompanija iz sedamdesetak država, svoju je procjenu efekata koje će imati nova regulativa objavio još u lipnju. Tamošnji stručnjaci drže da bi izmjena zakona mogla dovesti i do smanjenja broja radnih mjesta od čak 9,7 milijuna nego što bi to bilo da se nova pravila ne uvode. Najjače bi bila pogođena eurozona. Baselski odbor je zajedno s Odborom za financijsku stabilnost koji predstavlja grupu država G 20, pod pritiskom uobličavanja novih pravila prije sastanka grupe G 20 u studenom ove godine. Mario Draghi, guverner talijanske središnje banke i čelnik Odbora za financijsku stabilnost, izjavio je da analiza Baselskog odbora “pokazuje da su makroekonomski troškovi uvođenja strožih standarda podnošljivi, posebno ako se uključi i razuman rok implementacije”.

G20

Kašnjenje s prijedlogom
Grupa najrazvijenijih država svijeta G20 dala je mandat Baselskom odboru za bankovni nadzor i Odboru za financijsku stabilnost da do kraja godine predlože reformu regulative bankovnih sustava. No u Baselu kažu kako prijedlog reforme neće biti u cijelosti završen na vrijeme, a posebno se to odnosi na nove zahtjeve za likvidnošću banaka.