Petorica dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju sastala su se u Trstu na tradicionalnim razgovorima Nobels Colloquia i iznijeli različita viđenja i rješenja za sadašnju ekonomsku krizu u svijetu.

Tema razgovora bila je ekonomija SAD-a u svijetlu izbora Baracka Obame za američkog predsjednika, državne intervencije u ekonomiji, špekulacije s dolarom, nafta, hrana i povratak stvarnoj ekonomiji. Na skupu su se okupili dobitnici Nobelove nagrade za ekonomiju Eric Maskin (2007.) koji drži kako je najgore prošlo, James Mirrlees (1996.) koji drži kako će kriza potrajati još četiri godine, Robert Mundell (1999.) je za smanjenje poreza poduzećima sa 35 na 15 posto, Edward Prescott (2004.) traži donošenje novog sustava financiranja, a Robert Solow (1987.) koji kaže kako sadašnja ni izdaleka nije teška recesija kao ona tridesetih godina.James Mirrlees je najavio kako “kriza neće biti teška kao u godinama Velike depresije”, one iz 1929. godine. Sama kriza neće biti tako teška, ali će trajati dugo, jer danas vlade nisu protekcionističke, već interveniraju na kamate i surađuju u donošenju mjera što u prošlosti nisu činile, objašnjava Mirrless i naglašava kako “središnje banke moraju sniziti eskontnu stopu”. Prema mišljenju Mirrlessa sadašnja kriza nalikuje na onu devedesetih godina, a ne na onu tridesetih godina.

Edward Prescott drži potrebnim reorganizirati sektor financija, odnosno zalaže se za “novi sustav pravila, a problem se ne odnosi samo na SAD, već i na Europu”. Glede sudbine banaka Prescott ima drugačije mišljenje i drži kako bi ih trebalo ostaviti da same izađu iz financijske krize, premda su se neke intervencije pokazale pozitivnima.“Potrebno je smanjiti poreze poduzećima na 15%”, drži Robert Mundell i dodaje kako će ova kriza, koja je “najtežom u posljednih 25 godina imati dužu recesiju”. Najbolje rješenje za izlazak iz krize je smanjiti poreze poduzećima čime bi se favoriziralo otvaranje novih radnih mjesta. “Obama bi trebao smanjiti za stalno poreze sa 35% na 15% poduzećima, a takva bi mjera koristila i Europi i Italiji”. Drugi Mundellov prijedlog odnosi se na tečaj moneta, odnosno predlaže “monetarnu zmiju” (kakva je postojala unutar zemalja EU prije eura) za odnos eura prema dolaru, jer sadašnje varijacije su loše za poduzeća. Odnos eura i dolara bi, prema mišljenju Mundella, trebao varirati između 1,20 i 1,40.“Najgori dio financijske krize je prošao i vjerojatno nam je za leđima. Kreditna kriza od prije dva mjeseca se na određeni način ublažila. Bit će još banaka koje će propasti i onih koje će trebati spasiti, ali su počele ponovno odobravati kredite i može se kazati kako je to tržište počelo ponovno djelovati”, optimističniji od ostali Nobelovaca bio je Eric Maskin. Glede intervencija država za pokretanje ekonomije, Maskin je kazao kako unutar EU zemlje nisu dovoljno koordinirale svoje poteze, posebno na početku krize. Da se kojim slučajem odmah koordinirano interveniralo, ne bi se došlo do takvih negativnih učinaka kakvi su danas vidljivi.