Nadzorni odbor Nove ljubljanske banke zadovoljan je rezultatima postignutim u prvom polugodištu ove godine, a po planu teku i pripreme banke za prelazak na euro.
Banka je ostvarila 14,3 milijarde tolara dobiti prije oporezivanja, gotovo 50 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a grupa banke ostvarila je ukupno 18,8 milijardi tolara dobiti prije oporezivanja. Za sedam posto na 2369 milijardi tolara porasla je i bilanca banke, pri čemu su krediti poduzećima porasli za devet posto, a 11 posto krediti stanovništvu. Članovi nadzornog odbora razmatrali su i planove daljnjeg razvoja banke, pri čemu su se posebno osvrnuli na projekt Euro i ocijenili da ga NLB stvarno uspješno realizira. Na dobre rezultate poslovanja utjecali su i drugi faktori poput usporavanja pada kamatne marže, veći opseg dividendi, povoljna kretanja na financijskim tržištima i dobri rezultati čistih financijskih poslova, a posebno izvedenih financijskih instrumenata te bolja kontrola troškova. NLB je tijekom prve polovice 2006. godine izveo i tri spajanja banaka. Članovi nadzornog odbora NLB iz redova belgijskog vlasnika 34 posto dionica, bankarske grupe KBC, ponovno su potvrdili kako ne namjeravaju odustati od smanjenja i konačne prodaje svojeg udjela u NLB-u nakon što je slovenski ministar financija Andrej Bajuk zauzeo čvrsti stav kako slovenska država ne planira prodati svoj udjel od 35,4 posto KBC-u. Naime, kad je 2002. godine KBC ušao u Novu ljubljansku banku, bilo je načelno dogovoreno da će država prodati svoj udjel KBC-u. KBC u nadzornom odboru NLB ima četiri od ukupno 11 članova, a u upravi NLB-a više nema nijednog predstavnika KBC-a. U ožujku su iz uprave istupili Eric Luts, zadužen za područje informatike, i Pierre van Keirsbilck, koji je pokrivao područje poslovanja sa stanovništvom. Država, osim udjela u izravnom vlasništvu, putem svojih paradržavnih fondova Kada i Soda kontrolira još deset posto dionica kompanije. Tijekom srpnja predsjednik uprave KD Groupa Matjaž Gantar u javnost je izašao s planom osnivanja holdinga s jednom uglednom stranom investicijskom bankom, koji bi od države preuzeo deset posto dionica i otkupio udjel KBC-a i EBRD-a, čime bi državi bila omogućena daljnja kontrola putem udjela od 25 posto. Prema glasnogovorniku KD-a Robertu Gorniku, od tada se stav kompanije o želji za kupnjom udjela nije promijenio, ali nema novih informacija.