EN DE

NLB i Triglav idu u holding po uzoru na Raiffeisen

Autor: Josip Jagić
19. siječanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —

U ‘slovenski’ dio trebali bi ući KD, Pivovarna Laško i Istrabenz, a KBC-u bi se prepustilo maksimalno 49 posto udjela

Nova ljubljanska banka i Triglav osiguranje trebali bi, prema željama slovenskog ministarstva financija, odnosno ministra Bajuka, uskoro prema uzoru na Raiffeisen International stvoriti veliki financijski holding NLB Triglav. Plan bi, čini se, trebao izgledati ovako: ustanovljavanjem holdinga NLB International banci bila bi oduzeta sva njezina inozemna ulaganja, belgijski strateški vlasnik, odnosno bankarska grupa KBC dobila bi mogućnost da svoj udjel poveća do 49 posto, ali bez mogućnosti utjecaja na odluke, dok bi u holding svojim kapitalom ušlo i niz zainteresiranih slovenskih ulagača. Belgijski KBC još je prije više od pola godine odlučio odustati od daljnjeg ozbiljnijeg bavljenja NLB-om, a prema tadašnjim najavama, trebao je i smanjiti svoj vlasnički udjel od 34 posto. Ipak, potaknuti dobrim rezultatima banke u prošloj godini, ponovno su odlučili zauzeti važniju ulogu u poslovanju NLB-a. No već se postavlja pitanje postoji li uopće među slovenskim kompanijama koje bi trebale biti pripuštene u ovaj projekt dovoljno kapitala, i uopće o opravdanosti samog projekta, tj. o tome postoje li sinergijski efekti ili je riječ o još jednom potezu vlade koja onemogućava ozbiljniji pristup u svoj bankarski sektor stranim bankarskim grupama. Ako projekt krene u realizaciju i država omogući domaćim kompanijama popust u usporedbi s dionicama prodanim KBC-u, to bi za porezne obveznike, budući da je riječ o iznimno velikom poslovnom subjektu, značilo milijunsku štetu. Država bi teoretski za kontrolu nad NLB-om pokraj holdinga slovenskih kompanija trebala najmanje 25 posto dionica banke, što znači da bi od sadašnjih gotovo tri i pol milijuna dionica mogla prodati milijun i pol dionica sada pod kontrolom paradržavnih fondova Kad i Sod. Time bi zaradila oko 412,2 milijuna tolara. Kako je za 34 posto dionica KBC platio 2,7-kratnik knjigovodstvene vrijednosti koja je od tada porasla 80 posto, prodavatelj bi pri jednakom višekratniku danas zaradio 276 eura po dionici. KBC bi, kako bi povećao svoj udjel na 49 posto, trebao platiti 317,8 milijuna eura, a ostatak bi država holdingu kompanija trebala prodati za 94,5 milijuna eura po istom višekratniku. Holding slovenskih kompanija, a spominju se KD Group, Pivovarna Laško, Istrabenz i, naravno, Triglav, za ostatak dionica trebao bi skupiti gotovo 530 milijuna eura ako dionice ne dobiju s popustom.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Nova ljubljanska banka i Triglav osiguranje trebali bi, prema željama slovenskog ministarstva financija, odnosno ministra Bajuka, uskoro prema uzoru na Raiffeisen International stvoriti veliki financijski holding NLB Triglav. Plan bi, čini se, trebao izgledati ovako: ustanovljavanjem holdinga NLB International banci bila bi oduzeta sva njezina inozemna ulaganja, belgijski strateški vlasnik, odnosno bankarska grupa KBC dobila bi mogućnost da svoj udjel poveća do 49 posto, ali bez mogućnosti utjecaja na odluke, dok bi u holding svojim kapitalom ušlo i niz zainteresiranih slovenskih ulagača. Belgijski KBC još je prije više od pola godine odlučio odustati od daljnjeg ozbiljnijeg bavljenja NLB-om, a prema tadašnjim najavama, trebao je i smanjiti svoj vlasnički udjel od 34 posto. Ipak, potaknuti dobrim rezultatima banke u prošloj godini, ponovno su odlučili zauzeti važniju ulogu u poslovanju NLB-a. No već se postavlja pitanje postoji li uopće među slovenskim kompanijama koje bi trebale biti pripuštene u ovaj projekt dovoljno kapitala, i uopće o opravdanosti samog projekta, tj. o tome postoje li sinergijski efekti ili je riječ o još jednom potezu vlade koja onemogućava ozbiljniji pristup u svoj bankarski sektor stranim bankarskim grupama. Ako projekt krene u realizaciju i država omogući domaćim kompanijama popust u usporedbi s dionicama prodanim KBC-u, to bi za porezne obveznike, budući da je riječ o iznimno velikom poslovnom subjektu, značilo milijunsku štetu. Država bi teoretski za kontrolu nad NLB-om pokraj holdinga slovenskih kompanija trebala najmanje 25 posto dionica banke, što znači da bi od sadašnjih gotovo tri i pol milijuna dionica mogla prodati milijun i pol dionica sada pod kontrolom paradržavnih fondova Kad i Sod. Time bi zaradila oko 412,2 milijuna tolara. Kako je za 34 posto dionica KBC platio 2,7-kratnik knjigovodstvene vrijednosti koja je od tada porasla 80 posto, prodavatelj bi pri jednakom višekratniku danas zaradio 276 eura po dionici. KBC bi, kako bi povećao svoj udjel na 49 posto, trebao platiti 317,8 milijuna eura, a ostatak bi država holdingu kompanija trebala prodati za 94,5 milijuna eura po istom višekratniku. Holding slovenskih kompanija, a spominju se KD Group, Pivovarna Laško, Istrabenz i, naravno, Triglav, za ostatak dionica trebao bi skupiti gotovo 530 milijuna eura ako dionice ne dobiju s popustom.

Autor: Josip Jagić
19. siječanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close