BEOGRAD – Od 9. kolovoza, kada je završila trotjedno preuzimanje dionica Hemofarma, vlasnik te farmaceutskog koncerna postala je njemačka kompanija Stada. Prema još neslužbenim podacima, Stada je kupila 98 posto kapitala Hemofarma plaćajući dionice po 146,96 eura, što ukupno iznosi 475,4 milijuna eura. Stada se obvezala da isplatu izvrši u roku od tri dana od preuzimanja dionica. Hemofarm se nalazi na trećem mjestu među domaćim kompanijama prema visini cijene koju je postigao kod preuzimanja, odmah iza Mobi 63 (1,513 milijardi eura) i Duhanske industrije Niš (515 milijuna eura).

Mali dioničari
Hemofarm je dosad bio dioničko društvo u kojemu su vlasnici bili inozemni investicijski fondovi i brokerske kuće. Najveći paket dionica od 31 posto nalazio se u posjedu nizozemskog investicijskog fonda Aktiva Sei BV. Slijede Vodal AG sa 14,5 posto, švedski investicijski fond East capital asset L.P. 3,6 posto, američki investicijski fond Associate Rifles 2,6 posto, investicijski fond Reldan B.V. 2,1 posto. Na šestom mjestu je predsjednik koncerna Miodrag Babić sa 1,96 posto, kojem će od prodaje dionica pripasti 9,5 milijuna eura. Preostali dio dionica nalazi se kod malih dioničara, kojih ima oko sedam tisuća, od kojih se polovica nalazi u Vršcu. To su uglavnom sadašnji i bivši radnici koncerna koji su dionice dobili besplatno i sada su se ‘’preko noći’’ obogatili. Zbog prodaje dionica u Vršcu je tri tjedna vladala euro-groznica jer je većina tamošnjih obitelji na neki način bila zainteresirana za taj posao. U međuvremenu su cijene nekretnina u gradu skočile za 10 posto, ali Babić je novim ‘’bogatašima’’ savjetovao da novce ulože u biznis, a ne da ga zamrznu u nekretnine. Najbolje su prošli dioničari koji su ga poslušali kada im je savjetovao da ne prodaju dionice, koje su 2002. godine, kada je Hemofarm izišio na Beogradsku burzu, vrijedile 9,5 eura. U tom trenutku kod malih dioničara nalazilo se 80 posto dionica. Prema tadašnjem Zakonu o privatizaciji, po kojemu je Hemofarm privatiziran, do njegovih dionica mogli su doći zaposleni koji su radili u drugim tvrtkama. Oni su u najvećoj mjeri bili prodavci dionica, koje su kupovali inozemni investicijski fondovi, ali i tvornički menadžment kod kojega se našlo 11 posto dionica, koliko i kod ostalih malih dioničara zaposlenih u Hemofarmu zajedno.

Državi tek mrvice
Menadžment će od prodaje dionica inkasirati 53,36 milijuna eura. Kod malih dioničara, njih oko sedam tisuća, zajedno s uposlenima, nalazilo se ukupno 35 posto dionica. Iz Vršca ih je 2900, iz Beograda 2200, te Novog Sada oko tisuću dioničara, koji nisu uposleni u Hemofarmu već su do dionica došli kupnjom na Beogradskoj burzi ili na temelju spomenutog Zakona o privatizaciji. Država će jedino inkasirati naplaćivanjem poreza na kapitalnu dobit koji iznosi 20 posto. U sastavu koncerna Hemofram nalazi se inače 21 ovisno poduzeće od kojih je 12 u Srbiji, a ostala su u inozemstvu. Među njima je i tvornica lijekova u Rusiji, koja je službeno otvorena prije nekoliko dana. Najveći dio svoga izvoza Hemofarm ostvaruje na ruskom tržištu na kojemu se sada pojavljuje i u ulozi proizvođača medikamenata. U novoj tvornici proizvodit će se 1,5 milijardi tableta. Prema kazivanju predsjednika koncerna Hemofarm Miodraga Babića, kapacitet proizvodnje biti ubrzo udvostručen. Nova tvornica treba pridonijeti ostvarivanja plana Hemofarma da se nađe u društvu 10 najvećih opskrbljivača ruskoga tržišta lijekovima na kojemu je dosad, između 1050 dobavljača medikamenata iz cijeloga svijeta, zauzimao 20. mjesto. U tvornici u koju je ugrađena najsuvremenija tehnologija radit će stotinjak radnika.

Uskoro na Frankfurtskoj burzi

Koncern Hemofarm uskoro će tako napustiti Beogradsku burzu i svoje dionice prenijeti na burzu u Frankfurtu. To je za Beogradsku burzu i domaće ulagače veliki gubitak jer se s dionicama te farmaceutske kuće, osim bankarskih, najčešće trgovalo. Hemofarm je jedna od prvih srbijanskih kompanija koja je svoje dionice iznijela na Beogradsku burzu (6. veljače 2002. godine). Krenulo se od najniže cijene, 5,5 eura za dionicu, da bi 18. srpnja dostigle rekordnu vrijednost od 143 eura. Domaćim ulagačima ostaje mogućnost da Hemofarmove dionice kupuju u inozemstvu, što im omogućava novi Zakon o deviznom poslovanju, koji je u priličnoj mjeri liberalizirao poslovanje u toj oblasti.